Nakon druge sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, ministar financija Zdravko Marić izjavio je da jučerašnje izvješće Komisije, prema kojemu je Hrvatska izašla iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, predstavlja "vjetar u leđa" na putu uvođenja eura odnosno ulaska u tečajni mehanizam, a s druge strane, ukazuje na stvari koje treba pospješiti kako bi se podigla putanja gospodarskog rasta, u smislu potencijalnog rasta te kako bi ga se učinilo održivijim, istaknuo je ministar financija.
U idućim tjednima i mjesecima nastavit će se dijalog na svim razinama, s različitim institucijama EU-a i Europske središnje banke (ECB), te raditi na jednom sveobuhvatnom pismu namjere za ulazak u tečajni mehanizam koje bi se "negdje tijekom sredine godine trebalo finalizirati", izjavio je Marić, napomenuvši da prvi korak, a to je ulazak u Europski tečajni mehanizam II, ne ovisi samo o Hrvatskoj, već o čitavom nizu čimbenika koje trebamo ispuniti.
Marić ne želi spekulirati o najranijem roku ulaska u eurozonu, pri čemu napominje da se mora očekivati razdoblje od minimalno dvije godine da se dodatno testiraju mastriški kriteriji.
Mehanizmi za neutralizaciju ili smanjenja rizika od inflacije i porasta cijena
Odgovarajući na nekoliko pitanja o strahu građana od rasta cijena zbog uvođenja eura, ministar financija je podsjetio da je u zemljama koje su uvele euro, poglavito onima koje su nama usporedivije, to utjecalo na prosječan rast cijena za 0,23 posto.
No, Marić napominje da se element inflacije i porasta cijena ne treba promatrati samo isključivo kroz prizmu uvođenja eura i eventualnog zaokruživanja cijena na više, s obzirom da postoje i mehanizmi države, u smislu porezne i monetarne politike, kojima se mogu neutralizirati ili smanjiti takvi rizici.
Guverner HNB-a Vujčić najavljuje kako će se, kako bi se potrošači zaštitili od zaokruživanja cijena na više, barem šest mjeseci prije i šest mjeseci ili više poslije ulaska u eurozonu cijene morati izražavati i u kunama i eurima.
Koristi od uvođenja eura
Ministar financija ponovio je i kako su koristi od uvođenja eura - u potpunosti se eliminiraju ili značajno smanjuju kamatni, valutni, tečajni ili bilo koji drugi transakcijski rizik, kudikamo veće od potencijalnih troškova.
Na pitanje novinara što će biti s kreditima u eurima i hoće li pasti kamatne stope na te kredite, guverner središnje banke je podsjetio da je jedna od glavnih prednosti uvođenja upravo eura to što će utjecati na pad kamatnih stopa, i to zbog uklanjanja valutnog rizika te smanjenja regulacijskog troška.
"Tada će HNB moći ukloniti zahtjev prema bankama kojim traži da 17 posto svoje ukupne devizne pasive drže u likvidnoj deviznoj imovini, što je za banke trošak, pogotovo pri ovim kamatnim stopama, s obzirom da likvidna devizna imovina danas 'de facto' ima negativnu kamatnu stopu. S druge strane će stopa obvezne rezerve padati s 12 posto na 1 posto. Stoga, i zbog smanjenja tečajnog rizika i smanjenja regulatornih troškova, kamatne stope će padati u odnosu na situaciju u kojoj se to ne bi dogodilo", zaključio je guverner Vujčić.
Izvor: Hina / Vlada
Z. Marić: Izvješće Komisije vjetar je u leđa za ulazak u tečajni mehanizam
