Organizatori nedavnog znanstveno stručnog skupa na temu Maritimna kultura zadarskog kraja u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, održanog održanog u Zadru, bili su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Zavod za povijesne znanosti u Zadru i Zadarska županija – Upravni odjel za pomorsko dobro, more i promet. Među sudionicima bile su i predstavnice Turističke zajednice Grada, koje su referirale dvije teme koje se dotiču prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Nina. Marija Dejanović: Maritimna baština Nina kroz povijest; Marija Dejanović, Ana Glavan: Ninska solana u prošlosti i sadašnjosti.
Grad Nin kao povijesni gradić ima i bogatu maritivnu baština, a rad Marije Dejanović donosi pregled drvenih plovila u gradu Ninu tijekom potvrđene povijesti od 3000 godina. Za vrijeme vladavine Liburna i Rimljana Nin je imao važnu ulogu u gospodarskim aktivnostima na Jadranu. Iz tog doba potječe brod serilija (Serilia Liburnica 1. st.) pronađena u antičkoj luci drevnog Nina (Aenona) na položaju rta Kremenjača. Iz vremena hrvatskih narodnih vladara potječe ranohrvatski srednjovjekovni brod kondura (Condura Croatica iz 11. st.) pronađen u pijesku Ninske lagune. Danas Ninskim zaljevom i dalje plove novovjekovne brodice karakterističnog ravnog dna prilagođene plitkim pjeskovitim obalama kraljevskog grada čija je starogradska jezgra smještena na otočiću u središtu jedinstvene hrvatske lagune. U radu se iznose rezultati dosadašnjih istraživanja, provedenih analiza o plovilima koja su obilježila dugu ninsku i hrvatsku povijest, pojašnjava stanje oko smanjivanja broja plazulja u ninskoj luci te ukazuje na potrebu zaštite i moguću valorizaciju maritimne baštine povijesnog grada Nina.
Rad na temu ninske slane predstavlja ninsku solanu u prošlosti i sadašnjosti s tisućljetnom tradicijom. Uz povijest solane istražena je tradicija ručnog branja soli očuvana od rimskog do suvremenog doba te uključivanje gospodarskog poslovanja solane u razvoj ekološkog i održivog turizma. Predstavlja se, uz ekološku proizvodnju soli, razvoj Muzeja i Kuće soli te turističkih vođenja zbog interpretacije sadržaja solane i važnog ornitološkog područja u neposrednoj blizini. U radu se uz navedeno donose rezultati istraživanja o turističkim kretanjima u solani tijekom posljednjeg desetljeća gdje se uz suvremeni pristup temeljno poslovanje prilagodilo ponudi i postalo važna turistička atrakcija Nina i Zadarske županije.
Iz programa
9:45 Nenad Cambi, Mjesto Zadra (Jader) u antičkom pomorstvu istočnog Jadrana 10:00 Smiljan Gluščević, Luke i trgovina na zadarskom akvatoriju u antici 10:15 Damir Magaš, Zemljopisna osnova razvoja pomorstva zadarskog kraja s posebnim osvrtom na Vinjerac u 19. i početkom 20. stoljeća. 10:30 Marin Perinić, Povijest pomorskog obrazovanja u Zadru i modernizacija obrazovanja zadarskih pomoraca 10:45 –11:00 Stanka Moderator: Krešimir Laštro 11:00 Marija Dejanović, Maritimna baština Nina kroz povijest 11:15 Mario Katić, Mirela Hrovatin, Adriana Pojatina, Maritimna hodočašća Zadarske županije kao nematerijalna kulturna baština 11:30 Grozdana Franov-Živković, Ljiljana Peričin, Ribarstvo u hrvatskom običajnom i statutarnom pravu te glagoljskim povijesnim spisima 11:45 Tado Oršolić, “Međunarodni sajam pomorstva, ribarstva i turizma” u Zadru 1957. – 1960. valorizacija i revitalizacija 12:00 –12:15 Stanka Moderator: Smiljan Gluščević 12:15 Morana Bačić, Važnost područja ekološke mreže Natura 2000 na području Zadarske županije za integralno upravljanje obalnim područjem u kontekstu zaštite morskih staništa i vrsta te održivog razvoja. 12:30 Vice Katačić, Neven Cinoti, Jorge Gomezjurado, Yonatan Zohar, Program mrijesta Plavoperajne tune (Thunnus thynnus) u uvjetima komercijalnog kaveznog uzgoja; 13:00 Rasprava , 14:30 Marija Dejanović, Ana Glavan, Ninska solana u prošlosti i sadašnjosti 14:45 Josipa Šalov, Utjecaj strateškog upravljanja i gospodarstvenih promjena na djelatnost proizvodnje soli na solani u Ninu 15:00 Alen Jugović, Dea Aksentijević, Strateški dokumenti u pomorskom sektoru i njihov utjecaj na razvoj županijskih luka Zadarske županije 15:15 Branka Batur, Značaj Europskih strukturnih i investicijskih fondova u razvoju luka otvorenih za javni promet na primjeru luka Tkon i Sali 15:30 –15:45 Stanka Moderator: Grozdana Franov-Živković 15:45 Ljiljana Peričin, Petra Perica, Upravljanje morskim i obalnim prostorom Zadarske županije u kontekstu gospodarskog korištenja pomorskog dobra 16:00 Ante Sjauš, Problematika određivanja crte srednjih viših i visokih voda u postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra na primjeru Zadarske županije 16:15 Krešimir Laštro, Ljiljana Peričin, Stjepan Gverić, Važnost Studije korištenja i zaštite mora i podmorja na području Zadarske županije za integralno upravljanje obalnim područjem u kontekstu koncesija za akvakulturu 16:30 Rasprava i zaključci znanstveno-stručnog skupa Nenad CAMBi.
2:45 Nikola Bašić, Hrvatski muzej maritimne kulture 13:00 Rasprava 13:30 –14:30 Ručak za sudionike skupa Moderator: Ljiljana Peričin 14:30 Marija Dejanović, Ana Glavan, Ninska solana u prošlosti i sadašnjosti 14:45 Josipa Šalov, Utjecaj strateškog upravljanja i gospodarstvenih promjena na djelatnost proizvodnje soli na solani u Ninu 15:00 Alen Jugović, Dea Aksentijević, Strateški dokumenti u pomorskom sektoru i njihov utjecaj na razvoj županijskih luka Zadarske županije 15:15 Branka Batur, Značaj Europskih strukturnih i investicijskih fondova u razvoju luka otvorenih za javni promet na primjeru luka Tkon i Sali 15:30 –15:45 Stanka Moderator: Grozdana Franov-Živković 15:45 Ljiljana Peričin, Petra Perica, Upravljanje morskim i obalnim prostorom Zadarske županije u kontekstu gospodarskog korištenja pomorskog dobra 16:00 Ante Sjauš, Problematika određivanja crte srednjih viših i visokih voda u postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra na primjeru Zadarske županije 16:15 Krešimir Laštro, Ljiljana Peričin, Stjepan Gverić, Važnost Studije korištenja i zaštite mora i podmorja na području Zadarske županije za integralno upravljanje obalnim područjem u kontekstu koncesija za akvakulturu 16:30 Rasprava i zaključci znanstveno-stručnog skupa.
Nenad Cambi,Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Zavod za povijesne znanosti u Zadru Zadar, Hrvatska MJESTO ZADRA (JADER) U ANTIČKOM POMORSTVU ISTOČNOG JADRANA Pomorski put je znatno povoljniji uz istočni nego uz zapadni Jadran. Poznato je da je zapadna obala Italije siromašna dobrim lukama (importuosa littora maris Italiae). Luke i dobra skloništa su bile bitan uvjet za uspješnu plovidbu jer se putovalo samo danju. Luka je morala biti snabdjevena svim potrebnim za pomorce (vodom, hranom, popravkom brodova itd.). S druge strane istočni Jadran je zaštićen otocima, a ondje gdje su postojali uvjeti formirale su se luke. Pije dvije godine u Trstu je organizirana izložba o podmorskoj i primorskoj arheologiji pod nazivom Adiatico il mare di tranquilità. Izložba je bila uspješna, ali naslov baš i ne odgovara karakteru Jadrana. Nije Jadrana toliko miran kao što se često smratra. Dapače, smije se kazati da je često nemiran i nepredvidiv. Bolje bi tome moru odgovarala Horacijeva metafora irracundior Hadriae kojom pjesnik uspoređuje žestoku ljubavnu strast. Jadran je valovit i miran, čaroban, ali ujedno i opasan. Zbog toga je i toliko olupina brodova na njegovom dnu, a i drugih arheoloških nalaza. Na istočnoj obali Jadrana (od juga prema sjeveru) najvažnije su luke Epidaur, Narona, Issa, Salona, Skardona, Jader, Senia, a potom na vrhu Istre Pula te Poreč. Međutim, na sjevernom Jadranu, uz Tergeste, daleko najvažnija luka je Akvileja. Važnost luka odražavaju kopneni putovi. Ako se pogledaju putovi u zaleđu tih luka, tada se zapaža da je njihova najgušća mreža upravo kraj Salone i Jadera. Kopneni putovi su ogledalo života i međusobna održiva trgovina koja je značila za te luke znatan prosperitet. Ako se fokusiramo na Jader, zapaža se da je Jader, inače najvažniji liburnski grad, iznimno dobro smješten. Položaj na poluotoku, koliko god bio nevelik, je poželjan. Mnogi gradovi-luke istočnog Jadrana koriste sličnu mogućnost smještaja. Na poluotoku, osim Jadera, su još Epidaur, Argyruntum, Arbe i Parencij. Jader je nedvojbeno u antici (teško je reći kada) bio odvojen od kopna kanalom (Foša – Jazine) koji je služio ne samo za obranu s kopna, nego i za povezivanje južne sa sjevernom obalom za slučaj različitih vjetrova. S druge strane Jader je bio najbliži Ankoni na suprotnoj strani mora. Zbog toga su u slučaju potrebe koristio takav trajekt. Na odlasku u II. Dački rat car Trajan noću prelazi preko otvorenoga mora i stiže sutradan u Jader gdje ga srdačno dočekuju građani. Potom koristi cestovnu mrežu da obiđe zaleđe budućih ratnih operacija (provinciju Dalmaciju) u Daciji. Sve gore navedeno govori u prilog važnosti Jadera na plovnom putu od sjevera prema jugu i obratno.
