Predsjednik vlade Plenković danas je otvarajući 15. međunarodnu konferenciju Dubrovnik Forum istaknuo da su ruskom invazijom na Ukrajinu bitno izmijenjene globalne okolnosti s pogubnim posljedicama ne samo po Ukrajinu već i za sve u Europi. "Ovo su vrlo nesretne okolnosti za gospodarstvo, energetiku i krizu s hranom koja je u punom zamahu" rekao je, dodavši da je zajednički odgovor invaziji na Ukrajinu bio brz i snažan te, podsjetivši na prethodni odgovor na pandemiju COVID-19, poručio da je zajedničko djelovanje na europskoj razini jedini pravi odgovor na krize s kojima se suočavamo.
"Ruskom invazijom na Ukrajinu bitno su izmijenjene globalne okolnosti, s pogubnim posljedicama ne samo za Ukrajinu već i za sve nas u Europi. Ovo su vrlo nesretne okolnosti za gospodarstvo, energetiku i krizu s hranom koja je u punom zamahu", rekao je u danas u uvodnom izlaganju premijer Plenković.
Podsjetio je da je kriza energenata sve vlade stavila u situaciju da moraju zajednički djelovati i intervenirati na nacionalnoj razini kako bi bili sigurni da poslovni subjekti funkcioniraju, industrija ima dovoljno izvora energije da bi proizvodila i radila, a da domaćinstva mogu spojiti "kraj s krajem".
"To je ključni zadatak. Cijene određenih fosilnih goriva su skočile na razine kojima dosad nismo bili svjedoci i zato je Vlada morala donijeti paket od 5 milijardi kuna kako bi pomogla domaćinstvima i poduzećima, smanjili smo poreze, podržavamo poljoprivrednike i ribare, stariju populaciju i to ćemo nastaviti. Čak smo i administrativno ograničili cijene goriva", izvijestio je Plenković, istaknuvši da je jedini pravi odgovor zajedničko djelovanje na europskoj razini.
Podržali smo Ukrajinu politički, diplomatski, ekonomski, financijski i vojno. S partnerima i saveznicima činit ćemo to i dalje
"Podržali smo Ukrajinu politički, diplomatski, ekonomski, financijski i vojno i tako ćemo činiti i dalje s našim partnerima i saveznicima na Zapadu, a također smo pružili utočište za više od 20.000 ukrajinskih izbjeglica", rekao je Plenković.
"Naša politička potpora, koju smo pokazali davanjem toj zemlji status kandidata za EU, na Europskom vijeću prije dva tjedna, bila je kruna naših napora zajedno s našim prijateljima, prema Ukrajini", istaknuo je.
Upozorio je da zbog rata u Ukrajini već svjedočimo nestašici hrane u Africi, što će dovesti do daljnjeg slabljenja i destabilizacije ranjivih država. "Posljedice će biti siromaštvo i glad te novi valovi migracija od kojih će mnogi voditi prema Europskoj uniji", rekao je premijer.
LNG na Krku kao doprinos energetskoj sigurnosti nas i susjeda
Kao europski odgovor na ovisnost o ruskim energentima i nastale poremećaje na globalnom energetskom tržištu istaknuo je plan Europske komisije REPowerEU, sa strateškim odlukama da se postupno napuste fosilna goriva koja dolaze iz Rusije, priklanjanje opciji zajedničke nabave energenata, investiranje u energetsku infrastrukturu s funkcionirajućim interkonekcijama koje bi mogle brzo zamijeniti dosadašnji način dolaska fosilnih goriva u Europu.
U tom je kontekstu Plenković podsjetio da je Hrvatska otvorila svoj prvi LNG terminal u siječnju 2021. te da namjerava povećati hrvatske kapacitete ukapljenog prirodnog plina s 2,9 na 6,1 milijardu prostornih metara.
Potrebe hrvatske industrije i domaćinstava iznose 2,8 milijardi prostornih metara plina.
Plenković tvrdi da Hrvatska može pridonijeti energetskoj sigurnosti naših susjeda, Slovenije, BiH, Mađarske i Austrije i svih ostalih koji žele koristiti LNG na Krku. U govoru je Plenković naglasio zadovoljstvo fromaliziranjem hrvatskih strateških ciljeva, ulazak u europodručje te Schengenski prostor.
Istaknuo je i potporu službenog Zagreba zemljama u susjedstvu i njihovim europskim težnjama i ambicijama, a posebice BiH. Po njegovim riječima, Hrvatska je posebice predana pitanju jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda te da Hrvati, kao najmalobrojniji narod, ne budu ponovo žrtva izbornog inženjeringa, podsjetivši da njegova Vlada to nastoji postići na "kooperativan, a ne konfliktan način".
Niz bilateralnih sastanaka na marginama Dubrovnik Foruma
Na marginama Foruma Plenković je danas održao niz bilateralnih sastanaka; s Miroslavom Lajčakom, posebnim predstavnikom EU-a za dijalog Beograda i Prištine te druga regionalna pitanja zapadnog Balkana, sa Sir Stuartom Peachom posebnim izaslanikom predsjednika Vlade Ujedinjene Kraljevine za Zapadni Balkan te Teresom Czerwinskom, potpredsjednicom Europske investicijske banke, na kojima se razgovaralo o hrvatskim strateškim ciljevima; pristupanju eurozoni i Schenegenu, situaciji u susjedstvu te posljedicama agresije na Ukrajinu.
Na 15. izdanju međunarodnog Dubrovnik Foruma sudjeluje 40-ak ministara, pomoćnika ministara, državnih tajnika uglavnom iz zemalja južne, jugoistočne i srednje Europe, ali i predstavnici nekih europskih institucija, međunarodnih organizacija te poslovnog sektora.
Premijer Plenković i predsjednik Hrvatskog sabora razgovarali su u subotu s dubrovačko-neretvanskim županom Nikolom Dobroslavićem i dubrovačkim gradonačelnikom Matom Frankovićem o situaciji u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, s naglaskom na turističku sezonu, pelješki most i eu projekte u Dubrovniku. Premijer Plenković prethodno je posjetio i dubrovački arhiv, gdje se upoznao s detaljima Dubrovačkog statuta koji ove godine navršava 750 godina od donošenja.
PVRH
