„Primjena inovacija, najnovijih agrotehničkih dostignuća i digitalizacije u svim segmentima poslovanja temelj je produktivnosti i konkurentnosti u današnjoj ekonomiji i poljoprivredi. Hrvatska se po tom pitanju, nažalost, nalazi pri samom dnu EU. Trenutno su nam ulaganja u istraživanje i razvoj oko 1% BDP-a, a da dosegnemo zacrtane ciljeve Europskog vijeća od 3% ovim tempom će nam trebati desetljeća“, upozorio je potpredsjednik za poljoprivredu i turizam Hrvatske gospodarske komore Dragan Kovačević na 54. hrvatskom i 14. međunarodnom simpoziju agronoma koji se održava u Vodicama od 17. do 22. veljače.
Cilj simpozija je predstaviti rezultate najnovijih znanstvenih istraživanja hrvatskih i inozemnih agronomskih stručnjaka te na taj način omogućiti prijenos znanstvenih postignuća u poljoprivrednu proizvodnju.
„Produktivnost hrvatskog gospodarstva u ovom trenutku na razini je 67% prosjeka EU, dok je poljoprivredni sektor ispod 50%. Sve se to odražava na konkurentnost i vanjskotrgovinski deficit koji će i za prošlu godinu doseći milijardu eura“, izjavio je Kovačević dodavši kako ohrabruje podatak da nam je u prvih 11 mjeseci prošle godine u odnosu na isto razdoblje 2017. izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda narastao za 6% te da nam je samodostatnost sa 64 povećana na 66%.
Naglasio je kako još uvijek najveći deficit bilježimo u vanjskotrgovinskoj razmjeni mesa, klaoničkih proizvoda, mlijeka te voća i povrća. „To govori o lošoj strukturi poljoprivredne proizvodnje zbog čega se mi u HGK zalažemo za regionalizaciju poljoprivrede koja bi uvažila sve agroklimatske specifičnosti Hrvatske. Time želimo poduprijeti one proizvodnje u kojima imamo šanse biti prepoznatljivi i konkurentni te maksimalno iskoristiti dvije milijarde eura koje su nam dostupne za poticanje ruralnog razvoja u financijskom razdoblju 2014. – 2020.“, zaključio je Kovačević.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak na otvorenju simpozija je poručio kako je nova strategija poljoprivrede i ruralnoga razvoja Hrvatske u pripremi. „Ministarstvo poljoprivrede će kroz tu strategiju nastojati našu poljoprivredu učiniti samoodrživom, uz naglasak na razvoj stočarstva. U ostvarivanju tog cilja će nam upravo agronomska struka biti jedan od glavnih oslonaca“, kazao je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak.
U sklopu simpozija će 350 sudionika predstaviti 260 znanstvenih radova u okviru deset sekcija: Agroekologija, ekološka poljoprivreda i zaštita okoliša, Agroekonomika i agrosociologija, Genetika, oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo, Povrćarstvo, ukrasno, aromatično i ljekovito bilje, Ratarstvo, Ribarstvo, lovstvo i pčelarstvo, Stočarstvo, Vinogradarstvo i vinarstvo, Voćarstvo, Poljoprivredna tehnika.
Siniša Ozimec iz ureda Balkan Environment Associaton Hrvatska naglasio je važnost ovog Simpozija koji okuplja agronomske znanstvenike te će im BEA, kao i do sada, uvijek pružati potporu, a u ime Radnog predsjedništva simpozija, prisutne je pozdravio i dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Zoran Grgić. ''Organizacijom Simpozija nastojimo pratiti promjene povezujući svjetsku znanost i domaću praksu. Iz godine u godinu povećavamo boj dionika ovoga skupa za dobrobit poljoprivrede te se nadamo da će razvoj znanosti pratiti i praksa'' rekao je Grgić.
