Tvrtke žele u što većoj mjeri direktan plasman sredstava Hrvatske banke za obnovu i razvitak, a ne putem komercijalnih banaka. Žele i povećanje dosadašnjeg maksimalnog iznosa de minimis potpora. Stavovi su to i zaključci iskazani na jučerašnjoj radionici HBOR-a na kojoj su tvrtkama članicama HGK predstavljeni financijski instrumenti Hrvatske banke za obnovu i razvitak iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i na kojoj je sudjelovalo 119 gospodarstvenika.
Veliki broj tvrtki iskazao je potrebu da sredstva koja dobivaju od Hrvatske banke za obnovu i razvitak, sam HBOR direktno i plasira, a ne putem komercijalnih banaka. „S obzirom na nove i izvanredne uvjete poslovanja danas, jasno je da trebamo revidirati i korigirati postojeće modele potpora i financiranja,“ rekao je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš, istaknuvši da je glavna prednost direktnog načina dodjele sredstava HBOR-a u što većoj mjeri pojednostavljena, brža i učinkovitija dodjela sredstava.
Najavljeni programi za oporavak od situacije u Ukrajini
Na radionici su predstavljeni izravni krediti HBOR-a (vrijednost programa 500 milijuna kuna), financijski instrumenti subvencije kamata iz NPOO-a (vrijednost 600 milijuna kuna), a u pripremi je i financijski instrument „umbrella jamstvo“, tj. jamstva za pokriće glavnice kredita za dugoročne investicijske projekte. Objašnjeno je i načelo nečinjenja bitne štete, tzv. DNSH načelo. Naime, uvažavajući Europski zeleni plan, sva ulaganja u okviru financijskih instrumenata HBOR-a iz NPOO-a moraju biti usklađena s načelom „nenanošenja bitne štete klimi i okolišu“. Za očekivati je da će EU i ostale izvore fondova EU vezati uz ostvarenje Europskog zelenog plana.
Na radionici je najavljen i novi program u okviru Privremenog kriznog okvira (TCF) s obzirom na uvjete ruske agresije na Ukrajinu, koji su tvrtke pozdravile. Uključivao bi povoljnije kredite za likvidnost i jamstva/police osiguranja za likvidnost izvoznika. Očekuje se da bi program trebao biti operativan u rujnu, nakon definiranja i usuglašavanja uvjeta i kriterija s Europskom komisijom.
Anketa HGK o de minimis potporama
Europska komisija otvorila je konzultacije vezano uz revidiranje Uredbe o de minimis potporama (potpore male vrijednosti), odnosno praga za koji su države članice bile izuzete od obavještavanja Europskoj komisiji. Prema sadašnjoj Uredbi visina de minimis potpora iznosi 200.000 eura (u tri godine) i nije mijenjana od 2006. godine, a na snazi je do 2023. godine.
HGK smatra da je nužno podići prag de minimis potpora sa sadašnjih 200.000 eura na minimalno 500.000 eura s obzirom na činjenicu da se gospodarska situacija značajno promijenila od 2006. godine uz pandemiju, agresiju Rusije na Ukrajinu, povećanje cijena energenata i sirovina te inflaciju. Inače, privremeni okvir za vrijeme Covida omogućavao je prag de minimis potpora čak do 800.000 eura.
U anketi provedenoj u sklopu edukacije HBOR-a 88 posto ispitanika potvrdilo je da iznos treba podići na 500 tisuća. Njih 82 posto smatra da razdoblje primljenih de minimis potpora treba smanjiti na dvije godine.
„Povećanjem praga de minimis potpora omogućit će se izdašnije financiranje mikro, malim i srednjim poduzećima. Isto tako i velikim tvrtkama koje su zbog raznih projekata bile u domeni de minimis potpora, primjerice potpore za osposobljavanje radnika, a u ovoj godini i za očuvanje radnih mjesta, a koje su vrlo brzo iskoristile iznose te se nisu mogle prijavljivati na druge natječaje,“ rekao je Radoš.
Hrvatska gospodarska poziva sve tvrtke da svoj stav oko vrijednosti de minimis potpora iskažu i putem ankete dostupne na LINKU, koja je otvorena do 11. srpnja. Konačni stav HGK će putem europskog udruženja komora Eurochambres dostaviti Europskoj komisiji.
