Grofica Lujza Erdődy najznačajnija je osobnost novomarofske povijesti s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Bila je velika dobročiniteljica, osnivačica zaklada za siromašne, podupirateljica raznih humanitarnih i građanskih udruga te škola i crkava. Kako bi široj javnosti približili lik i djelo grofice Lujze, grupa zaljubljenika u njezino djelo pod vodstvom etnologa i pedagoga Tibora Martana, višegodišnjega suradnika naših Oblizeka, unatrag nekoliko godina na području Grada Novog Marofa organizira različita događanja s ciljem da zorno svim zainteresiranima približiti humanost, srdačnost, tolerantnost i nadasve suosjećajnost grofice Lujze prema potrebitima jer se iz njezinog djelovanja i danas može mnogo toga naučiti i primijeniti u svakodnevnom životu. Humanitarni rad grofice Lujze nije ostao nezapažen i u njezino vrijeme, o čemu govori visoko odlikovanje svetoga Oca pape Pija X.
Grofica Lujza Erdoedy djecu daruje svojim kruščićima (Fotografija Tibor Martan / Oblizeki)
Lujza grofica Erdődy rođena je 31. siječnja 1853. godine u Beču kao kći Heinricha Drasche-Wartinberga i Josephine von Freudenthal. Već kao mala djevojčica pokazivala je glazbenu nadarenost. S pet godina dobila je učitelja glasovira, podučavao ju je i ugledni Moritz Zweigelt, a učiteljem glasovira trebao joj je postati i slavni Franz Liszt. Njezina pijanistička karijera prekinuta je udajom za grofa Arthura Schlippenbacha. Grofica Lujza se uz sviranje glasovira bavila i skladanjem. Svoje je skladbe objavljivala pod pseudonimom Lios. Brak je bio kratkotrajan, jer je grofica Lujza sa 28 godina ostala udovica. Od petero djece na životu je ostalo dvoje djece, sin Heinrich i kći Elsa. Ostala djeca su najvjerojatnije umrla od tuberkuloze. 1. listopada 1881. godine Lujza se udala za grofa Rudolfa Erdődyja i doselila u Novi Marof gdje započinje svoje humanitarno djelovanje. Vrijedno je spomenuti otvorenje školske kuhinje u Općoj pučkoj školi u Madžarevu i bolnice Sv. Marije de la Salute u Možđencu. U braku s Grofom Rudolfom rodila je sina Rudolfa-Karla. Grofica Lujza napustila je Novi Marof 1923. godine. Umrla je sljedeće godine u Obermaisu kod Murana.
Grofica Lujza Erdoedy na staroj fotografiji (Presnimio Tibor Martan / Oblizeki)
Kako mi je ispričao Tibor Martan, lik grofice Lujze javnosti približavaju dramskom izvedbom Dubravke Baneković – vrijedno je spomenuti da kostimograf Mladen grof Jerneić osmišljava i šije grofičine haljine i brine o kostimografiji – i članova Kulturno-umjetničke udruge Magda i Luisa. Grofičina dvojnica pripovijedanjem, a članovi Udruge dramskom igrom donose zanimljive događaje iz grofičina života.
Dubravka Baneković kao ponovno, iz humanitarnih i turističkih razloga oživljena grofica Lujza (Fotografija Tibor Martan / Oblizeki)
Svako je javno predstavljanje popraćeno i degustacijom Kruščića grofice Lujze. Kruščići grofice Lujze svojevrsni su suvenir i spomen na grofičino darivanje kruhom siromašne djece u Općoj pučkoj školi u Madžarevu. Spomenica Opće pučke škole u Madžarevu bilježi da je to darivanje bilo obvezno svake godine uoči blagdana Svih Svetih tj. 31. listopada. Suvenir je zamišljen kao vrećica, ručno šivana po uzoru na nekadašnje vreće, žakle, koji su služili za prenošenje brašna iz mlinova kući, izrađena od kupovnog platna žutice, sličnog domaćem tkanju, s izvezenim monogramom grofičina imena i prezimena L. E., unutrašnjost vrećice popunit će se malim trajnim kruščićima od domaćeg pšeničnog brašna dobivenog mljevenjem pšenice u vodenici uz dodatak sjemenki lana. Sjemenkama lana pripisivana su ljekovita svojstva, a suhe sjemenke lana djeca su običavala jesti kao poslasticu.
Stara razglednica Madžareva (Presnimio Tibor Martan / Oblizeki)
Darivanje kuha, dodaje Tibor Martan, zabilježeno je u svadbenim i porodnim običajima novomarofskog kraja, običaj je nalagao da se djetetu nikada ne uskrati kruh te se svakom pridošlom djetetu u kuću nudilo ili darivalo komad kruha, Lujza grofica Erdödy živjela je ovo nepisano pravilo izlazeći ususret potrebitima. Podsjećam kako su svoje Lujzine kruščiće Madžarevčani predstavili i na Kriškim oblizekima te da je Ana Martan svojim slatkim izvedbama u Moslavini višekratno osvajala i nagrade.
Suvenirski kruščići pakirani u lanenu vrećicu s monogramom grofice Lujze Erdoedy (Fotografija Tibor Martan / Oblizeki)
Uz degustaciju kruščića redovito se održava i radionica izrade cvijeće od krep papira. Ana Martan, Štefanija Vuk i Štefanija Turković izrađuje Ruže grofice Lujze, od kojih se izrađuju prigodni buketići poput onog kojeg nalazimo u grofičinim rukama na jednoj njezinoj očuvanoj fotografiji.
Kruščići grofice Lujze
Kruščići grofice Lujze (Fotografija Tibor Martan / Oblizeki)
Sastojci
500 g brašna
1 margarin (može se koristiti i domaći maslac/puter)
1 kvasac
150 g sjemenki lana
sol
šećer
mlijeko prema potrebi (može se zamijeniti kiselim mlijekom ili kiselim vrhnjee)
Priprema
Od nabrojenih sastojaka umijesite tijesto. Oblikujte male kruščiće te ih ostaviti oko 30 min da se dižu, a zatim ih ispecite da porumene.
