Ante Gavranović
Ponekad se stječe utisak da premalo pozornosti posvećujemo domaćem turizmu. Pritom počesto zaboravljamo da upravo domaći turisti imaju višestruko značenje za turističku industriju. U kriznim situacijama (npr. pandemije, ratovi, recesije), kada opada dolazak stranih turista, domaći turizam često spašava turističke subjekte od kolapsa. Domaći turisti često koriste kraće odmore i putuju tijekom vikenda ili izvan glavne sezone, čime doprinose ravnomjernijem godišnjem prihodu. Domaći turizam, uz ostalo, potiče posjete manje poznatim regijama koje nisu glavni magneti za strane turiste, a ujedno i doprinose očuvanju lokalnih običaja, jezika i kulture te jačanju nacionalnog identiteta.
Kako se odnosimo prema domaćem turizmu pokazuju neki (službeni) podaci. U komercijalnim smještajnim objektima u 2024. je ostvareno 20,2 milijuna dolazaka i 93,7 milijuna noćenja turista, što je za 3,9% više dolazaka turista i za 1,4%više noćenja u odnosu na 2023. Domaći su turisti u 2024. ostvarili 2,9 milijuna dolazaka i 8,7 milijuna noćenja, što je za 8,7% više dolazaka i za 7,5% više noćenja u odnosu na 2023. U strukturi ukupnih dolazaka čine 14,2%, a u strukturi ukupnih noćenja 9,3%. U 2024. su domaći turisti ostvarili prosječno 3,0 noćenja po dolasku, a strani turisti 4,9 noćenja po dolasku. Domaći turisti najviše su noćenja u 2024. ostvarili u Gradu Zagrebu, Crikvenici, Zadru, Malom Lošinju, Šibeniku i Vodicama (što je 20,6% od ukupno ostvarenih noćenja domaćih turista). To dokazuje nedovoljnu prepoznatljivost domaćih odredišta, napose u kontinentalnom dijelu.
Analize pokazuju da je u svim receptivnim zemljama važan element uspješnosti udio domaćeg turizma. Štoviše, smatra se da je potreban stanoviti balans između domaćeg i inozemnog turizma, Taj balans je važan i u najvećim emitivnim tržištima. Uglavnom, balans domaćeg i inozemnog turizma ovisi o veličini zemlje, ekonomskoj snazi stanovništva, razvijenosti infrastrukture i atraktivnosti destinacije. Za dugoročnu održivost, receptivne zemlje sve više prepoznaju važnost razvoja domaćeg turizma kao oslonca u kriznim razdobljima. Pokušat ćemo prikazati odnos domaćeg i inozemnog turizma na različitim tržištima:
Emitivna tržišta (zemlje iz kojih ljudi najčešće putuju): U ovim zemljama domaći turizam je često vrlo razvijen, ali se značajan broj građana odlučuje i na putovanja u inozemstvo. Primjeri:
Njemačka, SAD, Francuska – bilježe visoke brojke i domaćih i inozemnih putovanja. No, domaći turizam u tim državama čini veliku većinu ukupnih turističkih kretanja zbog bogate ponude, infrastrukture i ekonomske snage građana.
Kina – ogromno domaće tržište koje dominira turističkim prometom zbog veličine zemlje i kulturnih veza; međutim, s rastom srednje klase raste i broj inozemnih putovanja.
Receptivna tržišta (zemlje koje primaju velik broj turista): U ovim zemljama inozemni turizam često ima veći udio u ukupnom turističkom prometu, ali domaći turizam može biti ključan za popunjavanje kapaciteta izvan glavne sezone. Primjeri:
Hrvatska, Maldivi, Island – većinu prihoda ostvaruju od stranih turista. Domaći turizam je ograničen ekonomskim kapacitetima stanovništva i često se gura u drugi plan.
Španjolska, Italija – iako su izrazito receptivne, imaju snažno razvijen i domaći turizam koji uravnotežuje prihode.
Zanimljiva su iskustva Austrije i Švicarske, zemalja koje nemaju more, ali imaju razvijen ljetni i zimski turizam. U 2024. godini, i Austrija i Švicarska zabilježile su rekordne brojke u turizmu, s izraženim udjelom stranih turista u ukupnom broju noćenja.
Austrija: Ukupno noćenja: 154,29 milijuna - strani turisti: 100,7 milijuna noćenja (oko 65%), domaći turisti: 35,39 milijuna noćenja (oko 23%).
Švicarska: Ukupno noćenja: 42,8 milijuna - strani turisti: 22 milijuna noćenja (oko 51%), domaći turisti: 20,8 milijuna noćenja (oko 49%). Švicarska je zabilježila najveći broj stranih noćenja u posljednjih 50 godina, s posebnim porastom posjetitelja iz SAD-a, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Kine.
Usporedba pokazuje da Austrija ima veći udio stranih turista u odnosu na Švicarsku, gdje je domaći turizam gotovo ravnopravan s inozemnim. Obje zemlje su ostvarile značajan rast u turizmu tijekom 2024. godine, s time da je Austrija zabilježila veći apsolutni broj noćenja.
Usporedbe emitivnih i receptivnih zemalja
Ekonomski doprinos domaćeg vs. inozemnog turizma (% udjela u ukupnim turističkim prihodima). Ovaj podatak pomaže u razumijevanju tko zapravo više troši – domaći ili strani gosti – u pojedinoj zemlji.
|
Zemlja |
Tip tržišta |
Udio domaćih turista |
Udio stranih turista |
Ekonomski doprinos domaćih vs. stranih (%) |
Napomena |
|
Njemačka |
Emitivno & Receptivno |
~75% |
~25% |
Domaći ~65%, Strani ~35% |
Domaći gosti više noće, ali strani troše više po danu. |
|
SAD |
Emitivno & Receptivno |
~85% |
~15% |
Domaći ~80%, Strani ~20% |
Ogromna potrošnja u domaćem prometu (avioprijevoz, hoteli, nacionalni parkovi). |
|
Francuska |
Emitivno & Receptivno |
~65% |
~35% |
Domaći ~55%, Strani ~45% |
Strani gosti troše više po glavi, ali domaći stvaraju volumen. |
|
Kina |
Emitivno & Receptivno |
~90% |
~10% |
Domaći ~90%, Strani ~10% |
Domaći sektor ključan za gospodarski impuls u regijama. |
|
Hrvatska |
Receptivno |
~15–20% |
~80–85% |
Domaći ~10–15%, Strani ~85–90% |
Turizam izrazito orijentiran na izvoz usluga. |
|
Grčka |
Receptivno |
~20–25% |
~75–80% |
Domaći ~20%, Strani ~80% |
Sezonalnost i ovisnost o stranom tržištu. |
|
Španjolska |
Receptivno |
~45–50% |
~50–55% |
Domaći ~40%, Strani ~60% |
Strani gosti troše više, ali domaći važni za unutarnje regije. |
|
Italija |
Receptivno |
~55% |
~45% |
Domaći ~50–55%, Strani ~45–50% |
Snažan unutarnji turizam (Alpe, Toskana, kampiranje). |
|
Turska |
Receptivno |
~50–60% |
~40–50% |
Domaći ~45%, Strani ~55% |
Vladine politike potiču domaće putovanje. |
|
Island |
Receptivno |
~10% |
~90% |
Domaći ~5%, Strani ~95% |
Ekstremna ovisnost o inozemnim gostima, posebice iz SAD-a i Europe. |
Napomena: Ekonomski doprinos ne ovisi samo o broju turista, već i o potrošnji po osobi, duljini boravka i
Potrebna veća stimulacija domaćih turista
Podaci pokazuju izrazitu ovisnost Hrvatske o priljevu stranih turista, koji učestvuju sa gotovo 90 posto prihoda od turizma. To nas svrstava u red zemalja koje su najviše ovisne o nepovoljnom odnosu domaćih i stranih turista.
Prema dostupnim podacima, u 2024. godini hrvatski državljani su na inozemnim destinacijama potrošili ukupno 2,39 milijardi eura, što predstavlja značajan porast od 32,9% u odnosu na 2023. godinu . Međutim, točan broj hrvatskih turista koji su putovali u inozemstvo tijekom 2024. nije objavljen u dostupnim izvorima. Za ilustraciju, prema podacima iz 2023. godine, hrvatski građani su ostvarili oko 5 milijuna privatnih višednevnih putovanja, od čega je 34,6% bilo u inozemstvu . Ako se pretpostavi sličan trend u 2024., to bi značilo da je približno 1,7 milijuna putovanja bilo usmjereno prema inozemnim destinacijama.
Važno je napomenuti da su hrvatski turisti u inozemstvu prosječno trošili više nego na domaćim putovanjima. U 2023. godini, prosječna potrošnja po putovanju u inozemstvu iznosila je 471 euro, dok je na domaćim putovanjima iznosila 281 euro . Ovaj trend ukazuje na veću potrošnju hrvatskih turista prilikom putovanja u inozemstvo
Domaći turizam u 2025. godini bilježi pozitivne trendove. U veljači je zabilježen porast od 7,9% u dolascima i 4,8% u noćenjima domaćih turista u odnosu na veljaču 2024. Međutim, u ožujku je zabilježen pad od 19,2% u dolascima i 24,2% u noćenjima u odnosu na ožujak 2024. U ožujku su domaći turisti ostvarili 34,6% ukupnog broja noćenja u komercijalnom smještaju. Domaći turizam u 2025. godini bilježi pozitivne trendove. U travnju 2025. domaći turisti ostvarili su 4,6% više dolazaka i 2,6% više noćenja u odnosu na travanj 2024. U ukupno ostvarenim noćenjima u komercijalnom smještaju u ožujku 2025. domaći turisti ostvarili su 34,6%, a strani turisti 65,4% noćenja. Domaći turisti ostvarili su 174 tisuće dolazaka i 346 tisuća noćenja, što je za 4,7% više dolazaka, dok su noćenja na istoj razini kao i u ožujku 2024.
Vjerojatno je to dovoljno upozorenje kako bi trebalo izmijeniti odnos prema domaćem turizmu te pojačati marketinške aktivnosti i druge motivacijske alate kako bi stimulirali što veće upoznavanje vlastite domovine.
