Hrvatska književnica Julijana Matanović, otkako se udala za akademika i poznatog književnika Pavla Pavičića, inače rekordera po broju objavljenih knjiga, kako se čini, ulazi iz problema u problem. Naime, nedavno su je „torpedirali“ iz Društva hrvatskih književnika, a ovih dana i kao akademkinju -suradnicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).
„Stigla sam u Zagreb i pregledavam poštu. Dopis Akademije. Prestajem biti član suradnik, zahvaljuju se na suradnji. Za suradnika sam primljena u lipnju 2014. Nisam napredovala i križaju me. A napredovati mi nisu dali jer sam se 2017. udala za akademika. Razred za književnost me predlagao, Predsjedništvo nije dopuštalo…“ - objasnila je uz ostalo nesuđena akademkinja.Prema Zakonu o HAZU, Akademija može imati maksimalno 160 redovitih članova, a nakon ovogodišnjih izbora HAZU ima ukupno 136 redovitih članova, kao i 110 dopisnih članova i 81 člana suradnika, odnosno ukupno 327 članova, od toga 57 žena. Među 136 redovitih članova je 19 žena, što je dosad najveći broj akademkinja. Nakon posljednjih izbora održanih 2022 bilo ih je 17!
Kad je Gustav Krklec svojedobno primljen u JAZU (današnja HAZU), susreo je Tina Ujevića i pitao ga – kako je?
Odlično! Imam besplatan stan i hranu, a ne radim ništa. Jednom riječju, osjećam se kao da sam član Jugoslavenske akademije! – odgovorio je veliki Tin.
Pa, ni najveću hrvatsku književnicu Vesnu Parun nisu primili za redovitog člana HAZU, a Društvo hrvatskih književnika je sama napustila, pa što – nikome ništa.
Kad već spominjemo žene, onda treba istaknuti da na čelu HAZU nikada nije bila ni jedna!
Ova najistaknutija hrvatska državna znanstvena i kulturna institucija u svojim redovima ima 42 počasna člana, od kojih ni jedan nije živ, što će reći da od stvaranja slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države nisu primili ni jednog!
Tako među 42 počasna člana HAZU još se uvijek nalazi i ime – Josipa Broza Tita!
Kad sam o tome svojedobno pisao, akademci su gotovo preko noći , tiho, izmijenili odluku, pa su odlučili da počasni članovi i dalje mogu biti tih 42 „sretnika“ na čelu s jadnim Titom, ali to su ograničili na način da su dopisali – do njihove smrti!?
Stoga danas ova institucija ima počasne članove, od kojih je „najmlađi“, najsporniji, Josip Broz Tito, kojeg su se već mnogi odrekli, ali ne i hrvatski akademici (svaka čast iznimkama).Zanimljivo je također da je većina današnjih akademika i sama zauzimala elitna mjesta u raznim komunističkim organizacijama i organima gonjenja, ali to gotovo nitko od njih ne spominje u svojim službenim životopisima, koji su (bili) objavljeni na stranicama ove institucije.
Nu, nije istina da u Hrvatskoj i svijetu ne postoje osobe koje bi mogle i trebale biti počasni članovi HAZU, tim prije što se u svezi toga biraju ličnosti koje su „zaslužne za razvoj i napredak znanosti ili umjetnosti“. A takvih je bilo i u hrvatskom obrambenom Domovinskom ratu! Prije bi bilo da su „besmrtni“ dovoljni sami sebi (svaka čast iznimkama), pa što da im onda njihov lagani i dobro plaćeni „posao“ kvare neki – počasni članovi, osobito oni koji su zaslužni za stvaranje hrvatske države!
Pored toga, već je krajnje vrijeme da se ova institucija „otvori“ prema narodu, a ne da se ponašaju kao masoni ili članovi nekih drugih tajnih organizacija, odnosno da ulicama hodaju ili se pojavljuju na skupovima (da umreš od smijeha) kao „živi spomenici“…
Mladen Pavković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.)