Memoari o heroju - život i borba Romana Šuheviča ukrajinskog generala (1907.-1950.) koji se borio za nezavisnost Ukrajine Podijeli: Tweet U povodu Dana državnosti Ukrajine, koji se obilježava 24. kolovoza, s ponosom predstavljamo prvi put na prostorima Zapadnog Balkana memoarska sjećanja o Romanu Šuheviču, (1907.-1950.) jednom od najznačajnijih osobnosti i generala u borbi za nezavisnost Ukrajine. Ova vrijedna i dragocjena knjiga donosi nam dubok uvid u život i borbu Romana Šuheviča, heroja koji je dao nemjerljiv doprinos oslobođenju i uspostavljanju nezavisne Ukrajine. Memoare o Šuheviču, koje je zapisao Ivan Bojko, prevela je moja malenkost, a izdavač je Crnogorski kulturni forum. Urednik izdanja je Anatolij Demešćuk, dok je lekturu, korekturu i pogovor napisao profesor književnosti Veljko Đukanović. Ova značajna publikacija nastala je uz podršku Veleposlanstva Ukrajine u Crnoj Gori, koja je prepoznala važnost predstavljanja lika i djela Romana Šuheviča široj publici na Balkanu.Memoari nose naslov “Roman Šuhevič - kakvog ga pamtim iz zatvora”, što dodatno svjedoči o autentičnosti i emocionalnoj snazi ove knjige. Ona predstavlja neprocjenjiv izvor informacija i refleksija o životu ovog velikana, također je neophodna literatura za sve one koji žele dublje razumjeti povijest i borbu ukrajinskog naroda za slobodu. Nadam se da će ova knjiga doprinijeti boljem razumijevanju ukrajinske povijesti na ovim prostorima i dodatno učvrstiti prijateljske veze između Crne Gore i Ukrajine.Roman Šuhevič, je jedan od najvažnijih simbola ukrajinske borbe za nezavisnost, ostavio je neizbrisiv trag u povijesti Ukrajine. Kao komandant Ukrajinske pobunjeničke armije (UPA), Šuhevič je bio ključna figura u borbi protiv stranih okupatora tijekom Drugog svjetskog rata, što ga je učinilo herojem ne samo za Ukrajinu već i za sve one koji cijene slobodu i pravdu. Njegova vizija slobodne Ukrajine, bez obzira na tadašnje okolnosti, postavila je temelje za modernu borbu protiv agresora. Danas, u svjetlu aktualnih događaja u Ukrajini, Roman Šuhevič postaje simbol neuništivog duha ukrajinskog naroda. Rat koji Ukrajina vodi protiv ruske agresije nije samo borba za teritorijalni integritet već i nastavak vjekovne borbe za očuvanje nacionalnog identiteta i suvereniteta. Uloga Šuheviča u ovom kontekstu postaje još značajnija, jer on nije bio samo vojni lider, već i neprikosnoveni lider među mlađim generacijama koje su se borile i koje se danas bore za nezavisnost Ukrajine.U svjetlu proslave Dana državnosti Ukrajine 24. kolovoza, objavljivanje memoara o Romanu Šuheviču na Zapadnom Balkanu predstavlja važan korak u približavanju ukrajinske povijesti i kulture ovom regionu. Ova knjiga, koja je prevedena zahvaljujući vlastitom trudu a izdata uz podršku Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori, ne samo da oživljava sjećanje na Šuheviča već i pruža podršku suvremenoj borbi Ukrajine. Ukrajinski narod, koji se danas suočava sa brutalnim izazovima, pokazuje svijetu da borba za slobodu nikada ne prestaje. Baš kao što su se prethodne generacije, predvođene herojima poput Šuheviča, borile protiv tadašnjih neprijatelja, tako se i današnji branitelji Ukrajine bore protiv novih agresora. Njihova borba je dio neprekinutog lanca otpora i ponosa koji karakterizira ukrajinsku povijest. Roman Šuhevič, kao termopilski heroj i vizionar, ostavlja nasljeđe koje nadilazi vrijeme i prostor. Njegov duh i dalje živi a njegovo ime je sinonim za nepokolebljivost i borbu za pravdu. Dan državnosti Ukrajine, koji se obilježava 24. kolovoza, predstavlja pravi trenutak da se sjetimo svih onih koji su svojim životima gradili slobodnu Ukrajinu i svih onih koji danas nastavljaju tu borbu.U sjećanjima Ivana Bojka na Romana Šuheviča, Šuhevič se prikazuje kao izuzetno inteligentna i kompleksna ličnost. Bojko ga opisuje kao čovjeka čvrstog karaktera, odlučnog vođu i nekoga tko je, usprkos teškim uvjetima i opasnostima, ostao posvećen svojoj borbi za ukrajinsku nezavisnost. Jedan od ključnih aspekata Bojkovih sjećanja odnosi se na Šuhevičevu hladnokrvnost i sposobnost da zadrži kontrolu u ekstremno teškim situacijama. Bojko ističe njegovu domišljatost, brzinu misli, kao i sposobnost logičkog zaključivanja, čak i u zatvorskim uvjetima. Njegova sposobnost da organizira i vodi druge ljude, čak i u zatvoru, čini ga jedinstvenim vođom. Bojko također naglašava da je Šuhevič, osim što je bio nepokolebljiv borac, bio i osoba od velikog poštovanja među prijateljima i neprijateljima. Njegova sposobnost da se poveže s ljudima i motivira ih svojim primjerom dodatno je učvrstila njegov status legende među Ukrajincima. Šuhevič je, prema Bojku, bio mnogo više od vojnog vođe; bio je simbol otpora i borbe za slobodu. Ova sjećanja o Šuheviču naglašavaju njegovu ljudsku stranu, koja je često bila u sjeni njegove vojne karijere. Ipak, Bojko jasno daje do znanja da su Šuhevičeve osobine, poput poštovanja prema tuđem mišljenju, odanosti ideji i hrabrosti, ono što ga je činilo posebnim i jedinstvenim u sjećanju svih koji su ga poznavali. Ova knjiga, sjećanja na Romana Šuheviča, predstavlja dragocjen doprinos razumijevanju njegove uloge u ukrajinskoj povijesti i borbi za nezavisnost.Profesor književnosti Veljko Đukanović u svom pogovoru napisao je sljedeće: “Roman Šuhevič, istaknuti vođa Ukrajinske pobunjeničke armije (UPA), ostavio je neizbrisiv trag u povijesti ukrajinskog oslobodilačkog pokreta. Njegova sposobnost da organizira i vodi gerilsku borbu učinila ga je legendarnim među ukrajinskim nacionalistima. Pod njegovim rukovodstvom, UPA je postala simbol otpora protiv sovjetskog totalitarizma. Iako je bio predmet intenzivnih sovjetskih progona, Šuhevič je ostao simbol ukrajinskog otpora. Njegov doprinos borbi za ukrajinsku nezavisnost prepoznat je decenijama kasnije, kada je posthumno odlikovan titulom Heroja Ukrajine 2007. godine.”Dok sam prevodio memoare o Romanu Šuheviču, duboko sam bio svjestan da su nam povijesti, ali i stradanja, gotovo istovjetna. I Crna Gora i Ukrajina su kroz svoju burnu prošlost doživjele neizrecive patnje, ali su se uvijek, poput mitskog feniksa, uzdizale iz pepela, snažnije i ponosnije nego ikad prije. Ova paralela između naših naroda dala mi je dodatnu snagu i motivaciju tijekom prijevoda, jer sam osjećao da na neki način pridonosim očuvanju te zajedničke borbe za slobodu, čast i nezavisnost. Zato sam ovu publikaciju posvetio Miodragu Bajkoviću, arhitekti i borcu za Crnu Goru, čija je posvećenost domovini neizbrisiv trag u našoj povijesti. Njegov rad i borba predstavljaju svjetionik budućim generacijama Crnogoraca, baš kao što je Šuhevičeva borba svjetionik za sve Ukrajince. U uvodnom dijelu publikacije nalazi se i kratka pjesma “Ukrajina”, koja simbolizira snagu, ponos i nepokolebljivu volju naroda da opstane usprkos svim nedaćama. Ova pjesma je moj mali doprinos izrazu divljenja i solidarnosti s ukrajinskim narodom, koji se, poput našeg, bori za slobodu i očuvanje svog identiteta. Neka ova knjiga bude svjedočanstvo o hrabrosti i nepokolebljivoj volji naroda Ukrajine i Crne Gore da se bore za svoju slobodu, bez obzira na cijenu.U prilogu dajem pjesmu “Ukrajina”UKRAJINAZlatni plamen slobode sijaUkrajina čvrsta kao stijenaLomi se trozub krvavim stepamaOluje i gromovi parajuOrkani mora slamajuNeporaženi domu kozakaDok tvoje ime vječito sijaI heroji tvoji ponosno ginuOdjekuje Europom Slava Ukrajini.SLAVA UKRAJINI SLAVA SVIM BORCIMA PALIM ZA SLOBODU Najnovije vijesti Nove dizalice stigle na terminal Rijeka Gateway: Građevinski radovi pri kraju, kreće opremanje terminala Gradonačelniku Varaždina predstavljen novi voditelj Zavoda HAZU Izložba slika Nade Žiljak: „Skrivena od svijeta“ Župan Stričak primio novog voditelja Zavoda HAZU-a u Varaždinu akademika Stjepana Ćosića Kolumne Socijalni dijalog i širi društveni dogovor Treba li nas zabrinuti smanjeni broj njemačkih turista? Ekonomski izazovi - Određivanje prioriteta i kontrolne točke realizacije Gradonačelnik Bosilj izvijestio o balama, VTC-u, a poručio i da neće dozvoliti da "nečiji unuk" postane direktor u gradskoj tvrtki - Termoplinu Intervjui Elis Lovrić, ambasadorica labinjonske cakavice, ovih će dana ponovno na turneju u Zemlju izlazećeg sunca Razgovor s Antom Kikašem - „Nisam se bojao umrijeti“ izjavio je jednom prigodom, a po tome je snimljen i film o njegovu pothvatu Marko Miljanić: Srce me boli kad vidim da ponovno idemo jedni protiv drugih Razgovor s dr. Tomislavom Jonjićem u povodu 23. kolovoza - Europski dan sjećanja na sve totalitarne i autoritarne režime Blogbusters Sjednica odbora za obranu Hrvatskog sabora – za plakati! Matičari tvrde da je stanje u Hrvatskoj nezdravo i opasno! Bez turističkih novinara nema turizma Neka se prvo poklone poginulima ili neka ne dolaze!
