Neizvjesnost oko namjera Trumpa, za sada očito više odgovara ruskoj strani. Zasigurno i predsjednik Trump bi u startu želio biti u što boljoj odnosno jačoj poziciji prema ruskom predsjedniku Putinu, ali to zavisi od učinkovitosti obrane Ukrajine, odnosno od pomoći njezinih zapadnih saveznika u obrambenom ratu s Rusijom. Ako je i samo djelomično točan podatak da je ruska vojska u listopadu i studenom dodatno okupirala 1335 kvadratnih kilometara teritorije Ukrajine i da je za to vrijeme preslaba popuna naoružanja i streljiva Ukrajinske vojske, onda je logično, da Ukrajina sa zebnjom očekuje zimu.
Naime, u napadima ruskih snaga najviše stradaju energetski objekti Ukrajine, zamor ljudstva na bojišnici je veći, pa je razumljivo negodovanje predsjednika Ukrajine Zelenskoga, koji je ovog utorka u pismu generalnom tajniku NATO naglasio da je jedina mogućnost odvraćanja Rusije od agresije članstvo Ukrajine u NATO“ . I što Zelenskom posredno odgovara Mark Rutte, generalni tajnik NATO: „Naše glavno usmjerenje mora sada biti u dodatnoj podrški Ukrajini, kako bi jaka stupila u možebitne pregovore s Rusijom, iako Putina ne zanima mir, nego kako zauzeti što više teritorija“.
U toj točki nastaje problem, jer sve zapadne saveznice nisu još za članstvo Ukrajine u NATO.
U čemu je kod toga problem? To je djelomično uspjeh ruske propagande, ali i stvarna mogućnost, da s tim potezom NATO ulazi u izravni sukob s Rusijom, iako postoji suglasnost da je budućnost Ukrajine u NATO savezu.
Kod toga bi mogla važnu ulogu odigrati Europska unija, odnosno Europska komisija. Već prvoga dana djelovanja Europske komisije, ovoga ponedjeljka u Kijevu su boravili predsjednik Vijeća EU Antonio Costa, predstavnica vanjske politike EU Kaja Kalas i komesarka za širenje Marta Kos. Njihova velika podrška Ukrajini ima dvije slabe strane. Prije svega je to stanje vojne pomoći Ukrajini i neizvjesnost što će biti s nastupom Trumpa na čelu SAD. Možda će se pokazati kao dobar potez isticanje Coste, da je u svim odnosima s Rusijom, a posebnu u mogućim pregovorima, bitno isticati suverenitet i granice međunarodno priznate Ukrajine. Vrlo je važna i jaka njegova izjava: „Nagrađivanje agresije bila bi prijetnja cjelokupnoj međunarodnoj zajednici„
. I doista, ako bi se Rusiji priznalo osvajanje bilo kojeg dijela Ukrajine, to bi značilo Rusiji otvoren put za nova osvajanja. Nažalost, takvih ideja popuštanja Rusiji ima u Europskoj uniji, pa i ovdje u Sloveniji u vrlo jakoj skupini uglednih i utjecajnih, istina prije svega bivših političara okupljenih oko Milana Kučan i drugih „mirotvoraca“. Slovenski predstavnik u Europskoj komisiji komesarka Marta Kos izjavila je u Kijevu, da će „raditi po noći i po danu za omogućavanje pregovora o pristupanju Ukrajine Europskoj uniji u okvirima priznatih granica cjelokupne teritorije„. Navedimo kod toga mišljenje znanstvenice Mariane Bugerin, koja na znanstvenom centru u Harvardu istražuje odnos Ukrajine i Rusije: „Ako Ukrajina bude prisiljena na nepravedan mir, a ruke zločina prođu nekažnjeno, to će biti poruka svijetu kuda vodi ovakva politika zasnovana na strahu od nuklearne eskalacije„. To bi onda bila plaća Europskoj uniji za neslogu u momentu kada treba zbog europske budućnosti braniti jednu europsku državu. Europa je danas na velikom ispitu priznanja prava Ukrajini na samostalnost ili priznanja Rusiji, da je osvojena teritorija postala teritorij Rusije. Ako Trump želi jaku Ameriku,a to stalno govori, onda bi trebao znati da slabija Europa, a jača Rusija, značajno slabi Ameriku i njezine interese u svijetu.
Ovog utorka navečer ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha je kolegama ministrima EU rekao, da im „hitno treba 19 sustava zračne obrane za zaštitu strateških energetskih objekata . Ako nas podrže saveznici preživjet ćemo zimu“, alarmantno je izjavio ukrajinski ministar.
