EU mora uspostaviti mjere obnove do 2030. koje će pokriti najmanje 20 % kopnenih i morskih područja, kažu zastupnici. FOTO:Obnova prirode podupire oporavak oštećenih ekosustava i vraća više prirode i bioraznolikosti posvuda. © J. Lund AdobeStock
Zastupnici u Europskom parlamentu ističu da je obnova ekosustava ključna za borbu protiv klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti te da smanjuje rizike za sigurnost hrane. Naglašavaju da nacrt zakona ne nameće stvaranje novih zaštićenih područja u EU-u niti blokira novu infrastrukturu za obnovljive izvore energije jer su dodali novi članak koji naglašava da su takva postrojenja u velikoj većini u javnom interesu.Ciljevi obnove prirode do 2030. godine
Parlament ističe da novi zakon mora doprinijeti ispunjavanju međunarodnih obveza EU-a, osobito UN-ovog Globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala. Zastupnici u Europskom parlamentu podržavaju prijedlog Komisije da se do 2030. uvedu mjere obnove koje će obuhvatiti najmanje 20 % svih kopnenih i morskih područja u EU-u. Također se slažu s Vijećem da države članice do 2030. u dobro stanje moraju vratiti najmanje 30 % svakog staništa u kopnenim, obalnim, slatkovodnim i morskim ekosustavima, koja trenutno nisu u dobrom stanju. Komisija je predložila 30 % ukupne površine za svaku skupinu staništa, ne samo za one koje nisu u dobrom stanju.
Obnova prirode poljoprivrednog zemljišta
Zastupnici se slažu da se poljoprivredno zemljište mora obnoviti. Iako je Komisija predložila da 10 % poljoprivrednog zemljišta treba imati takozvana krajobrazna obilježja velike raznolikosti kao što su živice, drvoredi, voćke, manje površine, kanali ili jezerca, zastupnici smatraju da je dovoljno da zemlje EU-a poboljšaju i pokažu uzlazni trend obnove bez fiksnog cilja.
Također se slažu sa državama članicama o potrebi ublažavanja ciljeva za ponovno vlaženje tresetišta, jer te obveze nerazmjerno utječu na neke države članice. Mjere obnove trebale bi biti uvedene u 30 % isušenih tresetišta u poljoprivrednoj upotrebi do 2030., 40 % do 2040. i 50 % do 2050., uz određenu fleksibilnost za države članice na koje to najviše utječe, ako je propisno opravdana.
Nacionalni planovi obnove
Države članice trebale bi pripremiti prvi nacionalni plan obnove za razdoblje do 2032. kako bi pokazale na koji način namjeravaju postići ciljeve, uključujući procjenu financiranja potrebnog za provedbu plana. Također bi trebali sadržavati pregled međudjelovanja između mjera uključenih u plan i nacionalnog strateškog plana u okviru zajedničke poljoprivredne politike.
Izjava
Izvjestitelj César Luena (S&D, Španjolska) je nakon glasanja poručio: „Zakon o obnovi prirode bitan je dio Europskog zelenog plana i temelji se na znanstvenom konsenzusu i preporukama za obnovu europskih ekosustava. Poljoprivrednici i ribari imat će koristi od njega; osigurava nastanjivu zemlju za buduće generacije. Naše usvojeno stajalište šalje jasnu poruku. Sada moramo nastaviti s dobrim radom, braniti svoje stajalište tijekom pregovora sa državama članicama i postići dogovor prije kraja mandata ovog Parlamenta za donošenje prve uredbe o obnovi prirode u povijesti EU-a."
Sljedeći koraci
Parlament je spreman započeti pregovore s Vijećem o konačnom obliku zakona.
Više informacija
Više od 80% europskih staništa je u lošem stanju. Komisija je 22. lipnja 2022. predložila uredbu o obnovi prirode kako bi se pridonijelo dugoročnom oporavku narušene prirode u kopnenim i morskim područjima EU-a i kako bi se postigli ciljevi EU-a u pogledu klime i bioraznolikosti. Prema Komisiji, novi bi zakon donio značajne gospodarske koristi, jer bi svaki uloženi euro donio najmanje 8 eura koristi.
Ovim zakonom odgovara se na prijedloge građana iz zaključaka Konferencije o budućnosti Europe u pogledu zaštite i obnove bioraznolikosti, krajolika i oceana (prijedlog 2., mjere 1., 3., 4. i 5.)
FOTO:Obnova prirode podupire oporavak oštećenih ekosustava i vraća više prirode i bioraznolikosti posvuda. © J. Lund AdobeStock /EP
