Tjedna najava aktivnosti ureda EU parlamenta i partnera od 15. do 21. siječnja 2024. Ponedjeljak, 15. siječnja, Kuća Europe, A. Cesarca 4-6, Zagreb
Rasprava sa studentima u okviru suradnje Ureda Europskog parlamenta i Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Među temama koje će se na praktičan način obraditi su proces donošenja odluka u Europskom parlamentu, pristup informacijama te komunikacija s dionicima. Predstavnici Ureda EP-a predstavit će i institucionalnu kampanju za nadolazeće europske izbore te platformu zajednoza.eu, alat kojim Parlament nastoji potaknuti građanke i građane na glasanje.
PLENARNA SJEDNICA, STRASBOURG
Ključna rasprava o sastancima na vrhu EU-a/Mađarska. U srijedu ujutro zastupnici će s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen raspravljati o rezultatima summita održanog 14. i 15. prosinca, te iznijeti svoja očekivanja od izvanrednog sastanka Europskog vijeća koji će se održati 1. veljače. Također će procijeniti situaciju u Mađarskoj i zamrznuta sredstva EU-a. O rezoluciji o Mađarskoj glasat će se u četvrtak.
Belgijsko predsjedanje Vijećem EU-a/Alexander De Croo. U utorak ujutro zastupnici će s belgijskim premijerom Alexanderom De Croom raspravljati o programu šestomjesečnog belgijskog predsjedanja Vijećem, koje je započelo 1. siječnja. Predsjednica EP-a Metsola i premijer De Croo održat će konferenciju za medije oko 10:45 sati nakon završetka rasprave.
Zabrana manipulativnog zelenog marketinga i obmanjujućih informacija o proizvodu. Zastupnici će u utorak održati raspravu, a u srijedu konačno glasanje o direktivi kojom će se poboljšati označavanje proizvoda i zabraniti uporaba općih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš kao što su “prijateljski za okoliš”, “prirodno”, “biorazgradivo”, “klimatski neutralno” ili “eko” bez dokaza. Nakon glasanja izvjestiteljica Biljana Borzan održat će konferenciju za medije.
Humanitarna situacija u Gazi. Zastupnici će u utorak raspravljati o humanitarnoj situaciji u Gazi, potrebi za postizanjem prekida vatre i rizicima od eskalacije na Bliskom istoku. O rezoluciji će se glasati u četvrtak.
Vojna pomoć EU-a Ukrajini. Očekuje se da će zastupnici na raspravi u utorak ujutro pozvati EU da ispuni svoje obveze i pruži više vojne pomoći ratom razorenoj Ukrajini.
Gospodarsko upravljanje. Zastupnici bi trebali usvojiti svoj mandat za pregovore s Vijećem o izmjeni pravila gospodarskog upravljanja EU-a, davanju prednosti ulaganjima i nacionalnom vlasništvu te poboljšanju vjerodostojnosti sustava. Kratka rasprava s predstavnicima Vijeća i Komisije održat će se u srijedu.
Platforme za streaming glazbe. Zastupnici će ukazati na nepravednu situaciju s kojom su europski autori suočeni u rezoluciji o kojoj će se glasati u srijedu te inzistirati na tome da EU adresira nepravdu u uvelike nereguliranom digitalnom glazbenom sektoru. Konferencija za medije održat će se u utorak poslijepodne.
EU vrijedosti u Grčkoj i Slovačkoj. Parlament će u srijedu raspravljati o zabrinutostima oko vladavine prava i slobode medija u Grčkoj, uključujući korištenje špijunskog softvera i navode o političkoj intervenciji u istragama. Istoga će se dana na plenarnoj sjednici glasati o rezoluciji o planiranom raspuštanju ključnih antikorupcijskih struktura u Slovačkoj i implikacijama na vladavinu prava.
Odavanje počasti Jacquesu Delorsu. Plenarna sjednica otvorit će se ceremonijom komemoracije kojom će se odati počast životu i ostavštini bivšeg predsjednika Komisije Jacquesa Delorsa, koji je preminuo 27. prosinca 2023. Predsjednica Metsola dat će izjavu, nakon čega će govoriti po jedan govornik iz svakog kluba zastupnika.
Kalendar predsjednice. Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola u utorak ujutro će se sastati s belgijskim premijerom Alexanderom De Croom uoči rasprave o programu belgijskog predsjedanja Vijećem. U petak i subotu će boraviti na Malti.
Brifing za medije prije sjednice. U ponedjeljak u 16:30 glasnogovornik Parlamenta održat će brifing za medije o plenarnoj sjednici koja počinje u 17 sati. U utorak ujutro održat će se brifinzi klubova zastupnika.
Detaljniji raspored tjednih aktivnosti radnih tijela Europskog parlamenta dostupan je ovdje.
AKTIVNOSTI HRVATSKIH ZASTUPNICA I ZASTUPNIKA*
LADISLAV ILČIĆ (Hrvatski suverenisti - ECR)
Zastupnik Ilčić ovoga tjedna sudjeluje na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta. Osim glasačkog dijela sjednice, zastupnik je prijavio teme: Provedba zajedničke ribarstvene politike i buduće perspektive; Transparentnost i odgovornost nevladinih organizacija koje se financiraju iz proračuna EU-a; Promicanje slobode znanstvenog istraživanja u EU-u; Geotermalna energija i Rodni aspekti povećanja troškova života i utjecaja energetske krize. Zastupnik u ponedjeljak sudjeluje na Odboru za ribarstvo (PECH) u ulozi izvjestitelja iz sjene, a u utorak na sastancima predsjedništva ECR grupe. Osim toga, zastupnik će u srijedu prisustvovati na novogodišnjem koncertu u organizaciji European Parliamentary Association te domjenku nakon.
TOMISLAV SOKOL (HDZ – EPP)
Zastupnik u Europskom parlamentu doc. dr. sc. Tomislav Sokol radni tjedan će provesti na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu, gdje će sudjelovati u raspravama na više tema. Kao izvjestitelj Europskog parlamenta za EU digitalnu zdravstvenu putovnicu tj. europski prostor za zdravstvene podatke, Sokol nastavlja pregovore s Vijećem. Također, kao izvjestitelj EPP-a za reformu EU zakonodavstva o lijekovima, Sokol nastavlja pregovore s ostalim političkim grupacijama unutar Parlamenta. Tijekom tjedna, Sokol će aktivno sudjelovati na sastancima Kluba zastupnika EPP-a, kao i na pripremnim sastancima EPP-a u sklopu Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) i Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI). Zastupnik Sokol će također u Strasbourgu održati sastanke s raznim dionicima na temu zdravstva.
ŽELJANA ZOVKO (HDZ - EPP)
Željana Zovko će ovaj tjedan sudjelovati na plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu, gdje će predstaviti svoje izvješće o preventivnoj diplomaciji na kojem je radila kao izvjestiteljica EP-a. Zovko je izvješće o preventivnoj diplomaciji inicirala kako bi istaknula potrebu poboljšanja alata EU-a za prevenciju sukoba i posredovanje u strateški važnim područjima diljem svijeta. Nakon glasanja u srijedu, Zovko će održati konferenciju za medije s početkom u 15 sati. EP će glasati i o izvješću o ulozi EP-a i njegove parlamentarne diplomacije u vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a na kojem je Zovko pregovarala u ime Kluba zastupnika EPP-a, kao i o provedbi Erasmus+ od 2021. do 2027. Jednako tako, Zovko će koordinirati rad na hitnim rezolucijama u slučajevima kršenja ljudskih prava, demokracije i vladavine prava i sudjelovati na sjednicama Predsjedništva i Kluba zastupnika EPP-a.
U FOKUSU
Trgovinski sporazumi: Na čemu radi EU
Trgovinski sporazumi među najvažnijim su odrednicama trgovinske politike EU-a, jer su glavni pokretači gospodarskog rasta. U 2022. EU je bio drugi najveći izvoznik robe na svijetu (14 %), nakon Kine (18 %), ali ispred SAD-a (10 %). Bio je i drugi najveći uvoznik (15 %), nakon SAD-a (16 %), a ispred Kine (13 %). Novi trgovinski sporazumi otvaraju nove poslovne prilike za tvrtke i nova radna mjesta, dok potrošačima omogućuju veći izbor i niže cijene. Oni sa sobom donose i neke izazove, poput gubitka radnih mjesta u nekim sektorima zbog jačanja tržišnog natjecanja. Međutim, u konačnici se zbog sporazuma uvijek otvara više novih radnih mjesta nego što ih se gasi. Drugi rizik je mogućnost snižavanja razine kvalitete proizvoda. No s obzirom na veliki tržišni udio koji ima, EU je u poziciji nametnuti svoje standarde stranim tvrtkama. Zastupnici u EP-u ne žele pregovarati o kvaliteti, te zanemarivanje tog uvjeta potencijalno može dovesti do odbacivanja sporazuma. Osim toga, pregovarači često u sporazume uključuju uvjete vezane za ljudska prava i prava radnika kako bi pomogli u poboljšanju uvjeta rada i života u stranim zemljama s kojima se trguje. EU ima različite sporazume s raznim zemljama koji mogu biti vezani uz smanjenje ili ukidanje carinskih zapreka ili osnivanje carinske unije ukidanjem carina i usvajanje zajedničkih carinskih naknada za strani uvoz. Ne radi se samo o plaćanju carina, već i o ulaganjima i rješavanju pravnih sporova, primjerice, ako tvrtka smatra da vlada stvara prepreke za ulaganje. Prepreke nisu samo carine, one mogu biti i standardi za proizvodnju (primjerice, EU ne dopušta korištenje određenih hormona u poljoprivredi). Sporazumi pomažu i u zaštiti tradicionalnih prehrambenih proizvoda iz Europe, uz pomoć oznake zemljopisnog podrijetla. Zbog njih se ne može zatražiti određeni opis za proizvod koji nije proizveden u regiji i na način s kojim se oznaka povezuje.
Europa. EU i UK dogovorili su sporazum o trgovini i suradnji kojim utvrđuju uvjete za trgovinu, kao što su nulte kvote i carine, kao i pravila poštenog tržišnog natjecanja.
Sjeverna Amerika. Vijeće EU-a 2019. odobrilo je pregovarački mandat za sporazum o uklanjanju tarifa na industrijsku robu i međusobno priznavanje ocjene sukladnosti sa SAD-om, dok se o ostalim koracima tek treba odlučiti. U lipnju 2021. EU i SAD pokrenuli su Vijeće za trgovinu i tehnologiju. Ideja je zajednički raditi na globalnim trgovinskim, ekonomskim i tehnološkim pitanjima, kao i produbiti trgovinske i ekonomske odnose.
Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum s Kanadom (CETA) potpisan je 2016. Europski parlament dao je zeleno svjetlo i sporazum je sada uvjetno na snazi od 21. rujna 2017. Sporazum će u potpunosti biti na snazi nakon ratifikacije svih zemalja EU-a.
Azija. U prosincu 2020. EU i Kina zaključili su pregovore o Sveobuhvatnom sporazumu o ulaganjima. Ulagačima iz EU-a tim sporazumom omogućuje se bolji pristup kineskom tržištu. Trgovinski sporazum EU-a i Vijetnama, „najmoderniji i najambiciozniji sporazum ikad sklopljen sa zemljom u razvoju”, dobio je potporu Parlamenta početkom 2020. i stupio na snagu u ljeto 2020. Gospodarsko partnerstvo s Japanom stupilo je na snagu 1. veljače 2019.
Trenutno nema trgovinskih pregovora s Kinom. U rujnu 2020. EU i Kina postigli su sporazum o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla 100 europskih i 100 kineskih proizvoda na svojim tržištima. Parlament je odobrio sporazum 11. studenoga 2020., a u sljedeće četiri godine sporazum će obuhvatiti još 175 europskih i kineskih proizvoda.
Zastupnici su na plenarnoj sjednici u veljači 2019. usvojili trgovinski sporazum između EU-a i Singapura koji će ukloniti gotovo sve carine u razdoblju od pet godina. Sporazum je izglasan dva mjeseca nakon što je usvojen trgovinski sporazum s Japanom.
Australija i Novi Zeland. U lipnju 2022. EU i Novi Zeland sklopili su sporazum o slobodnoj trgovini. Parlament ga je odobrio 22. studenoga 2023. Prije stupanja na snagu treba i odobrenje Vijeća. Pregovori o općem trgovinskom sporazumu s Australijom su pokrenuti 18. lipnja 2018.
Latinska Amerika. Postignut je načelni dogovor sa zemljama iz skupine Mercosur (zajedničko tržište Južne Amerike) u lipnju 2019., no još ga moraju odobriti Vijeće i EP.
Pregovori s Meksikom o modernizaciji globalnog sporazuma s EU-om počeli su u lipnju 2016., a politički dogovor postignut je 21. travnja 2018. Prije stupanja na snagu trebaju ga odobriti Vijeće i Parlament.
Južni Mediteran i Bliski istok. Sa zemljama Južnog Mediterana i Bliskog istoka potpisani su različiti sporazumi kojima je cilj potaknuti trgovinu, a razmatra se širenje pojedinačnih sporazuma kako bi uključivali poljoprivredu i industrijske standarde.
Uloga Parlamenta. Od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora 2009. Parlament treba dati odobrenje kako bi međunarodni trgovinski sporazumi mogli stupiti na snagu. Zastupnici također prate razvoj pregovora. Parlament je pokazao kako ne prihvaća prijedloge sporazuma ako smatra da je rezultat pregovora loš. Primjerice, zastupnici su odbacili ACTA-u 2012. godine.
