Venezuelanski vođe oporbe María Corina Machado i novoizabrani predsjednik Edmundo González Urrutia dobitnici su Nagrade Saharov za 2024. godinu. Objavljeno je na stranicama EU parlamenta. Evo detalja.
Europski parlament dodijelio je Nagradu Saharov za slobodu mišljenja za 2024. godinu Maríji Corini Machado, predvodnici demokratskih snaga u Venezueli, i novoizabranom predsjedniku Edmundu Gonzálezu Urrutiji, koji predstavljaju sve Venezuelce unutar i izvan zemlje koji se bore za ponovnu uspostavu slobode i demokracije.
María Corina Machado pobijedila je na izborima 2023. kada se kandidirala kao predstavnica demokratske oporbe za predsjedničke izbore 2024., ali nakon što ju je venezuelski režim proizvoljno diskvalificirao, kandidat je postao Edmundo González Urrutia.
Prije izbora u srpnju 2024. došlo je do represije, koja je uključivala uhićenja i kršenja ljudskih prava. Sadašnji predsjednik Venezuele, Nicolás Maduro, proglasio je pobjedu na izborima, ali su rezultate osporili neovisni promatrači, uključujući UN. U rezoluciji iz rujna 2024. Europski parlament priznao je Edmunda Gonzáleza kao legitimnog predsjednika Venezuele.
U vrijeme prosvjeda i političke represije, u strahu za svoj život, Machado se sakrila. Venezuelski sud izdao je 2. rujna 2024. uhidbeni nalog za Edmunda Gonzáleza, što je dovelo do međunarodne osude. González se preselio u Španjolsku, gdje mu je odobren azil.
Maríju Corinu Machado i Edmunda Gonzáleza Urrutiju nominirala je Europska pučka stranka, a Europski konzervativci i reformisti za nagradu su nominirali Edmunda Gonzáleza Urrutiju.
Ostali finalisti za Nagradu Saharov za 2024. godinu
Venezuelanski vođe oporbe jedni su od tri finalista za nagradu Europskog parlamenta, odabrani glasanjem zastupnika iz odbora za vanjske poslove i razvoj 17. listopada 2024. Ostali finalisti bili su: dr. Gubad Ibadoghlu, akademik i antikorupcijski aktivist iz Azerbajdžana i pokreti “Women Wage Peace” i “Women of the Sun”, Izrael/Palestina.
Dr. Gubad Ibadoghlu
Dr. Gubad Ibadoghlu azerbajdžanski je akademik i antikorupcijski aktivist. Uhićen je 2023. nakon što je kritizirao naftnu i plinsku industriju te zemlje i osnovao dobrotvornu udrugu za povrat ukradenih javnih sredstava. Sada se nalazi u kućnom pritvoru i prijeti mu do 17 godina zatvora.
Njegovo pritvaranje početak je kontinuiranog pritiska na akademike i civilno društvo uoči foruma COP29 koji se održava u studenome u Baku. U rezoluciji iz travnja 2024. Parlament je pozvao na odbacivanje optužbi protiv njega i ukidanje zabrane putovanja.
Nominirao ga je Klub zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza.
„Women Wage Peace ” i „Women of the Sun”
„Women of the Sun“ neovisni je palestinski pokret žena, osnovan 2021. Okuplja žene, mlade i djecu sa Zapadne obale, iz Pojasa Gaze i šire palestinske dijaspore koji žele širiti kulturnu i nacionalnu svijest o miru među zajednicama.
„Women Wage Peace“ je arapsko-židovski pokret osnovan 2014. godine. Njegov je cilj promicanje nenasilnih i uzajamno prihvatljivih rješenja izraelsko-palestinskog sukoba, uz aktivno sudjelovanje žena u svim fazama pregovora.
U ožujku 2022. ova su se dva pokreta udružila kako bi se zaustavilo krvoproliće. Njihove predvodnice primile su brojna priznanja i nominirane su za Nobelovu nagradu za mir.
Nominirali su ih Socijalisti i demokrati i klub zastupnika Renew Europe.
Ostali kandidati za Nagradu Saharov za 2024.
Elona Muska, izvršnog direktora SpaceX-a i Tesle, osnivača nekoliko tvrtki, uključujući Neuralink, OpenAI i vlasnika X-a (bivši Twitter) nominirali su klub zastupnika Patrioti za Europu i klub zastupnika Europa suverenih nacija. Musk je 2022. kupio Twitter izjavivši da želi zaštititi slobodu izražavanja. Godine 2024. ponovno je pokrenuo prethodno zabranjene račune, tvrdeći da kontroverzna mišljenja zaslužuju raspravu kako bi se zaštitila demokracija.
Musk je objavio dokumente " Twitter Files" i razotkrio cenzuru, te se zalaže za regulaciju koja štiti različita mišljenja. Osim toga, želi omogućiti pristup internetu u udaljenim područjima, promiče digitalnu uključenost i jednakost u pristupu informacijama.
Novinare u Palestini (Hamza i Wael Al-Dahdouh, Plestia Alaqad, Shireen Abu Akleh i Ain Media u čast Yassera Murtaje i Roshdija Sarraja) nominirala je Ljevica. Od 7. listopada 2023. u pojasu Gaze ubijeno je najmanje 116 novinara, uključujući 111 Palestinaca. Mnogi su novinari napadnuti, pritvoreni ili im se prijeti, nestali su ili su suočeni s cenzurom i kibernapadima.
Među ubijenima tijekom praćenja sukoba su Shireen Abu Akleh, Hamza Al-Dahdouh, Yasser Murtaja i Roshdi Sarraj. Unatoč opasnostima, novinari i dalje otkrivaju istinu o situaciji u Gazi, često bez zaštite ili međunarodnog nadzora.
Nagrada Saharov za slobodu mišljenja
Svake godine Parlament dodjeljuje Nagradu Saharov, koja uključuje novčani dio od 50 tisuća eura, kako bi odao počast i podržao iznimne pojedince i organizacije koji se bore za ljudska prava, demokraciju i temeljne slobode. Dobitnici nagrade za 2023. godinu bili su Jina Mahsa Amini i pokret „Žena, život, sloboda“ u Iranu.
Kandidati za 2024., koje su predložili klubovi zastupnika ili najmanje 40 zastupnika u Europskom parlamentu, predstavljeni su na zajedničkom sastanku Odbora za vanjske poslove i Odbora za razvoj te Pododbora za ljudska prava 26. rujna 2024.
Nagrada je pokrenuta 1988. godine i dobila je ime po Andreju Saharovu, sovjetskom nuklearnom fizičaru koji je snažno branio demokraciju i ljudska prava. Andrej Saharov dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1975. godine, koju je osvojio zbog ukazivanja na opasnosti koje utrka u nuklearnom naoružanju donosi.
