Mišljenje o mogućem finskom pristupanju NATO-u dat će deset parlamentarnih odbora prije nego onaj vanjskopolitički sastavi izvješće. Finska u NATO-ovu Partnerstvu za mir sudjeluje još od 1994., ali budući da nije punopravna članica Saveza, nije pokrivena člankom 5, koji kaže da je napad na jednu članicu napad na sve njih. Tijekom prošlotjednog posjeta Helsinkiju britanski ministar obrane, međutim, poručio je da će njegova zemlja braniti Finsku ili Švedsku od vanjske ugroze bile one članice NATO-a ili ne. Neslužbeno se inače doznaje kako su se tom britanskom jamstvu o vojnoj potpori nordijskom dvojcu tijekom pristupanja NATO-u pridružili i SAD, Njemačka i Francuska, bude li za time potrebe. Očekuje se da će finski predsjednik Niinistö svoj stav o članstvu u NATO-u objaviti sutra, a premijerka Sanna Marin u subotu, na skupu socijaldemokratske stranke, koja predvodi vladajuću koaliciju ovdje u Finskoj. Samo dan kasnije, u nedjelju, svoj stav objavit će još jedna socijaldemokratska premijerka, ona švedska, Magdalena Andersson.
Finska i Švedska jedine su nordijske zemlje koje nisu članice NATO-a, ali redovito sudjeluju u NATO-ovim operacijama. Sjevernoatlantskom savezu, slažu se stručnjaci, donijele bi dodatnu vrijednost jer obje zemlje imaju visokokvalitetnu profesionalnu vojsku s naprednim sposobnostima na moru i kopnu te u zraku.
I Helsinki i Stockholm najavili su povećanje proračuna za obranu u nadolazećim godinama. Finska do 2026. godine povećava izdvajanja za obranu za 60% posto, što podupire čak 75% građana. Finci u nabavu 64 nova višenamjenska borbena zrakoplova F-35 ulažu 8,4 milijarde eura. Švedsko pak zrakoplovstvo ima preko 100 modernih aviona. Finci kupuju i nova moderna plovila, a imaju i najjače topništvo u regiji. I Finska i Švedska imaju visoku razinu interoperabilnosti s NATO-om. Uđu li u NATO, Finska i Švedska mogle bi preuzeti glavnu ulogu u zaštiti Baltika, uz pojačavanje zračnih i protuzračnih snaga Saveza ili bolju regionalnu obranu od kibernetičkih napada. Ali i NATO mora promisliti na koji će način štititi 1340 km dugu kopnenu granicu Finske i Rusije i koliko će to stajati. Finska u miraz osim čuvanja te granice donosi i mnoge obavještajne podatke. Glavni tajnik NATO-a rekao je da ako i kada Finska aplicira, da će biti pitanje tjedana prije nego Finci budu mogli sudjelovati na sastancima Saveza i aktivnostima na svim razinama. Stoltenberg je poručio i da će finsko članstvo Savez učiniti jačim, te da će Finska pridonijeti transatlantskoj sigurnosti.
Povijesno gledano, većina Finaca nikad nije podupirala ulazak u NATO. Rat u Ukrajini sve je promijenio. U istraživanju finskog javnog servisa objavljenog u ponedjeljak za članstvo u NATO-u zalaže se čak 76% građana, a protiv ih je samo 12%.
U odnosu na ožujak, primjerice, potpora ulasku u NATO skočila je za čak 14%. Sve do ožujka su vladajući Socijaldemokrati premijerke Marin tradicionalno zastupali politiku vojne neutralnosti. Ali onda je u potezu bez presedana premijerka objavila 28. veljače da će Finska opskrbiti Ukrajinu s oružjem. Zastupnici u finskom parlamentu su 13. travnja primili izvješće o nacionalnoj sigurnosti, koje je i pokrenulo raspravu o tome treba li Finska podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u. Uz pogoršavanje situacije u Ukrajini, lavina je krenula i mislim da je sada nezaustavljiva. Premijerka Marin je inače upozorila građane da moraju biti spremni i na ruski napad, kakav god, tijekom mogućeg pristupanja NATO-u, uz rečenicu - Rusija nije susjed kakvim smo ga smatrali. Zanimljivo je da je čak 75% Finaca spremno ići u rat kako bi obranilo svoju zemlju, što je jedan od najviših postotaka u Europi, izjavio je Dragan Nikolić javljajući se za HTV iz Finske.
IZVOR: HRT
