Partenonski kipovi odnosno Elginova zbirka dugo je bila jabuka razdora između Velike Britanije i Grčke, a je li na pomolu dogovor? Ne, barem zasad, ali konstruktivni razgovori su započeti, pišu svjetski mediji.
Grčka je vlada prošli mjesec rekla da pregovara o njihovoj repatrijaciji, a britanski Daily Telegraph izvijestio je u srijedu da je postignut dogovor između ravnatelja muzeja i bivšeg ministra financija Georgea Osbornea da im se omogući povratak u sklopu razmjene.
Daily Telegraph je izvijestio da bi takav posao, koji bi zapravo bio posudba, mogao biti sklopljen uskoro. Grčki dužnosnici rekli su da su razgovori u preliminarnoj fazi."Javno smo rekli da aktivno tražimo novo partnerstvo s Partenonom s našim prijateljima u Grčkoj i da su konstruktivni razgovori u tijeku dok ulazimo u novu godinu ", stoji u priopćenju Britanskog muzeja.
Muzej, skrbnik " Elginove zbirke", koja uključuje otprilike polovicu 160-metarskog friza koji je krasio Partenon, uvijek je odbacivao trajni povrat skulptura , govoreći da su legalno stečene i da zakon Ujedinjenog Kraljevstva sprječava njihovo raspadanje svoju zbirku.
Dužnosnik grčke vlade rekao je da nedavno nije bilo daljnjih razgovora s dužnosnicima britanske vlade, ali je njihov zahtjev za povrat kipova u tijeku, izvijestio je Reuters. Početkom 19. stoljeća, grof od Elgina i tadašnji britanski veleposlanik, Thomas Bruce, dali su ukloniti antičku plastiku sa sjajnim slikama nimfi, glazbenika i mitoloških bića sa zgrada atenske Akropole uz osporavano dopuštenje Otomanskog carstva. vlasti . Bio je veleposlanik u Osmanskom Carstvu, koje je u to vrijeme vladalo Grčkom.
"Nije bilo novih događaja na ovom području", rekao je njihov predstavnik. "Vlada će, uz profesionalizam i puno poštivanje svih parametara ovog pitanja, nastaviti raditi za najbolji mogući rezultat, s ciljem ponovnog ujedinjenja svih kipova Partenona ."
Tada je Bruce dobio dopuštenje da prisvoji vrijedne kipove
Partenonske kipove ili. Elginova zbirka dugo je bila jabuka razdora između dviju zemalja. Godine 1801. uklonjeni su s arhitekture atenske Akropole, kao i neki s Erehtejona, Propileja, hrama Atene Nike i drugih mjesta, po nalogu britanskog diplomata, grofa od Elgina Thomasa Brucea (1766.-1841.). ). Time je od osmanskih vlasti, pod koje je tada pripadala Grčka, uspjelo dobiti dopuštenje za otimanje dragocjenih kipova.
Potom je na burnom putu prevezao skulpture u London i prodao ih britanskoj vladi u lipnju 1816. Kontroverzno dobiveni kipići već su podigli prašinu u britanskom društvu i podijelili britansku javnost na one koji su to pozdravili i one koji su taj čin okarakterizirali kao vandalizam. Nakon burne rasprave, britanska je vlada ipak otkupila dijelove jedne od najvećih arhitektonskih i kiparskih tvorevina antičkog svijeta i izložila ih u Britanskom muzeju, gdje se, zbog Elginove negativne reputacije, zbirka naziva Partenonskim kipovima.
Skulpturalne kreacije, koje spadaju među vrhunce antičke kiparske umjetnosti, nastale su između 447. pr. n. Ne. i 432. pr n. br., ali je riječ o arhitektonskoj plastici - figurama, reljefima i ulomcima frizova. U Ateni pak radove žele izložiti uz ostale eksponate Muzeja Akropole, koji je otvoren 2009. godine i morao se zadovoljiti s dosta kopija monumentalnog friza hrama starog 2500 godina.
Britanija je godinama odbijala grčke pozive za povratom radova, tvrdeći da su kipovi legalno nabavljeni. Grčka je od proglašenja neovisnosti 1832. godine redovito podsjećala na svoje zahtjeve za povratom kulturne baštine. Britanski stav je da je Elgin kupio kipove prema važećem ugovoru s Osmanskim Carstvom i da su oni u svakom slučaju "zajednička baština".
