Iako se ono što se dogodilo u subotu prijepodne moglo očekivati zbog velikog zastoja u pregovorima SAD-a i Irana, sam napad izraelskih zračnih snaga, a ubrzo zatim i žestoki napad iz zraka i s mora američke vojske, izazvao je veliku zabrinutost diljem svijeta. Uslijedili su pozivi većine država uključenih strana da se suzdrže od daljnje eskalacije te time iskažu poštovanje prema međunarodnom pravu i Povelji Ujedinjenih naroda.
Slovenska ministrica vanjskih i europskih poslova Tanja Fajon upozorava da bi „daljnje zaoštravanje odnosa moglo imati ozbiljne posljedice za regionalnu i međunarodnu sigurnost. Slovenija naglašava značaj zaštite civilnog pučanstva i diplomatskog dijaloga kao jedinog trajnog puta prema stabilnosti na Bliskom istoku.“
U priopćenju ovoga ministarstva ističe se odgovornost Irana da promišljenim i suzdržanim postupanjem doprinese smirivanju odnosa te da konstruktivno surađuje s međunarodnom zajednicom u traženju političkog i diplomatskog rješenja otvorenih pitanja. Za Sloveniju je to i važno humanitarno pitanje, jer je prilično velik broj slovenskih državljana — uglavnom turista — u neposrednoj blizini ovih opasnih događanja, pa se o njima vodi posebna briga radi njihova sigurnog povratka kućama.
U nedjelju predvečer završit će i izvanredni sastanak ministara vanjskih poslova Europske unije, na kojem će ministri država članica davati posebne izjave o novim momentima ove ratne krize na Bliskom istoku.
Do daljnjeg zaoštravanja došlo je nakon potvrđene vijesti da je u jednom od napada na Iran smrtno stradao iranski vrhovni vođa Ali Hamnei. Nakon toga uslijedili su novi valovi raketnih napada na Izrael, pri čemu je došlo do većeg broja ranjenih i poginulih u blizini samog Jeruzalema. O stanju odnosa zaraćenih država svjedoče i riječi izraelskog ministra obrane Izraela Kaca, koji je izjavio da je „smrt Hamneija i drugih visokih i značajnih službenika dobrodošla“, te optimistično zaključio da je to „povijesni pokušaj promjene smjera na Bliskom istoku prema drukčijoj budućnosti — budućnosti mira“.
Iz drugih komentara ove nedjelje mogu se izdvojiti neki specifični, koji se više bave posrednim utjecajem ovog velikog sukoba na Bliskom istoku. Tako ruski predsjednik Vladimir Putin osuđuje „ubojstvo iranskog vrhovnog vođe“ i taj čin označava kao „cinično kršenje moralnog i međunarodnog prava“, izražavajući iranskom predsjedniku Masudu Pezeškianu „najdublju sućut“. Putin se prisjetio Hamneija kao „izvanrednog državnika koji je uvelike pridonio razvoju prijateljskih rusko-iranskih odnosa“. To jest točno, ali je to činio podržavajući i pomažući bespravnu zločinačku agresiju Rusije na Ukrajinu.
Svakako da Rusija sada žali što više neće imati na raspolaganju bespilotne letjelice Shahed, koje joj je Iran isporučivao u enormno velikim količinama. Razumljiva je stoga ocjena Rusije da su „američko-izraelski napadi na Iran zapravo opasna pustolovina koja može izazvati katastrofu“.
Nije onda ni čudo što ukrajinska strana pozdravlja izraelsko-američke napade na Iran, „koji je od početka agresije bio i ostao najveći prijatelj Rusije“. Osuda ovih napada od strane Kine bila je očekivana i razumljiva, jer se u pozadini nalazi gospodarski interes. S druge strane, moralna osuda pape Lava XIV. može se opravdati kao čin humanosti i zaštite ljudskih života, a ne „stvaranja spirale nasilja“, što se ovim napadima čini na obje strane.
Ne iznenađuje ni hitan razgovor ministara vanjskih poslova Kine i Rusije povodom napada na Iran, koji je zatražio Sergej Lavrov, smatrajući da je riječ o „poticanju promjene režima“ — upravo onome što je Lavrov želio postići u Ukrajini.
Kako je u nedjelju poslijepodne doista uslijedio novi val napada Irana na većinu država oko Perzijskog zaljeva, očekuje se već najavljena američko-izraelska uzvratna snažnija reakcija, koju Donald Trump unaprijed naziva „nikada do sada viđenom po moći udara“. Ono što, čini se, ne ide po planu SAD-a jest željena promjena režima u Iranu, koja izgleda nije zahvatila čelnike koji drže glavne poluge vlasti i vojske. To može značiti da će Trump možda doista ići na novu eskalaciju. Sve upućuje na to da mu je put otvoren — što bi moglo biti vrlo blizu katastrofe, prije svega humanitarne.
Ta katastrofa već je započela rušenjem djevojačke škole u subotu ujutro, pri čemu je poginulo oko 80 djevojaka. Sada ostaje pitanje: gdje je kraj putevima smrti nedužnog pučanstva?
