U kolovozu je obujam građevinskih radova u odnosu na prethodni mjesec smanjen za 1,1% (prema sezonski i kalendarski prilagođenim privremenim podatcima DZS-a), dok je na godišnjoj razini zabilježen njegov rast od 3,5% (prema kalendarski prilagođenim podatcima). Pritom je u kolovozu ove godine obujam građevinskih radova na zgradama bio 4,0% veći nego u istomu mjesecu prošle godine uz istodobno 2,6% veći obujam radova na ostalim građevinama. Riječ je o nastavku kontinuiteta rasta građevinske aktivnosti na godišnjoj razini koji, uz tri izuzetka, traje od početka 2016. godine, a dodatno je učvršćen od kolovoza prošle godine otkad se bilježi simultan rast obujma radova na zgradama i na ostalim građevinama. Nešto niža stopa rasta u kolovozu nego u prethodnim mjesecima ove godine ponajprije je rezultat visoke baze, odnosno činjenice da je u kolovozu prošle godine zabilježena izrazito visoka razina građevinske aktivnosti s dvoznamenkastim rastom ukupne aktivnosti i aktivnosti na zgradama. Unatoč sporijoj dinamici, stopa rasta obujma građevinskih radova i dalje je viša od rasta ukupne gospodarske aktivnosti čime građevinarstvo povoljno djeluje na razinu gospodarskog rasta. Stabilnost rasta obujma građevinskih radova poduprta je rastom radova u visokogradnji uz oživljavanje stanogradnje pri niskim kamatnim stopama i državnim poticajnim mjerama te rastom niskogradnje u znatnoj mjeri temeljenoj na učinkovitijem korištenju raspoloživih sredstava iz fondova EU.
U takvim je okolnostima sumarno u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine zabilježen rast obujma građevinskih radova od 8,4%, uz rast radova na zgradama od 7,7% i radova na ostalim građevinama od 9,3% (prema izvornim, neprilagođenim podatcima).
Rast građevinske aktivnosti zabilježen je i u Europskoj uniji gdje je u kolovozu ove godine, u odnosu na isti mjesec prošle godine, ona povećana za 1,9%, uz rast radova na zgradama za 2,2% i radova na ostalim građevinama za 1,4%. Od 17 zemalja za koje su trenutno raspoloživi podatci, rast je zabilježen u 12, a pad u pet zemalja. Pritom je najviši rast zabilježen u Rumunjskoj (+34,2%) i Švedskoj (+6,8%), dok je najizraženiji pad građevinske aktivnosti zabilježen u Sloveniji (-7,5%) i Slovačkoj (-6,9%). Od ožujka prošle godine rast građevinske aktivnosti u Hrvatskoj kontinuirano nadmašuje prosječan rast ostvaren u EU.
Pri zadržavanju poticajnog okruženja za rast investicija obilježenoga gospodarskim rastom, niskim kamatnim stopama i raspoloživosti visokog iznosa sredstava iz fondova EU, očekujemo nastavak rasta obujma građevinskih radova u visokogradnji i niskogradnji. To potvrđuju i podatci o izdanim građevinskim dozvolama s obzirom na to da je u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine izdano 10,7% više građevinskih dozvola (8,0% kod zgrada i 24,7% kod ostalih građevina), uz istodoban porast predviđene vrijednosti radova za 34,3% (18,6% kod zgrada i 57,2% kod ostalih građevina).
