Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi trebao bi bolje regulirati odnose proizvođača, dobavljača i trgovaca. Nove ugovore do 1. travnja trebali su potpisati gotovo svi u proizvodnom lancu. S tim se datumom dijelom mijenja odnos snaga jer Zakon, primjerice, zabranjuje dampinške cijene, neplaćanje robe, naplatu ulaska proizvoda u trgovinu ili dobrog mjesta na polici.
EU zakon
Zakonom je obuhvaćeno trgovanje više od 90 posto poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a Hrvatska je 21. zemlja u EU koja je donijela takav zakon.
Novi zakon proizvođači povrća su, kažu, jedva dočekali, "s obzirom na to koliko je ta nepoštena trgovačka praksa zapravo bila uzela maha", kaže Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga povrćara Hrvatske.
Za prodaju proizvoda po cijeni nižoj od nabavne propisane su kazne do 5 milijuna kuna, određeni su rokovi za plaćanje robe, više nema kompenzacija. Većina proizvođača, dobavljača i trgovaca, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) potpisala je takve ugovore. "U fokusu i proizvođača i trgovaca je uvijek potrošač. Osobno ne mislim da će se ovaj zakon odraziti na cijenu proizvoda", kaže Božica Marković iz Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo pri HGK. U HGK također smatraju da ne postoji opasnost da se trgovci zbog Zakona okrenu uvozu.
Primjenu nadzire AZTN agencija
Zakon su, poručuje ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, donijeli zbog potrebe. "Nadam se da nećemo napisati niti jednu kaznu, želim da su svi pošteni u svojim odnosima, da trgovci, proizvođači, otkupljivači, imaju korektne odnose", kaže on.
Primjenu ovog zakona nadzire Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN ), koja zasad nije zaprimila ni jednu pritužbu, ali poziva sve u lancu da prijave nepravilnosti vezane uz sadržaje novih ugovora. Vesna Patrlj iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja kaže da se svi koji imaju službene ili anonimne pritužbe, obrate svojim komorama koje možda onda mogu podnijeti zajedničku prijavu.
hrt/HIA.com.hr
foto:
