U srpnju ove godine ostvaren je pad industrijske proizvodnje koja je, prema kalendarski prilagođenim podacima, bila 0,9% manja u odnosu na srpanj 2017. godine. Spomenuti pad strukturno je rezultat zabilježenoga smanjenja proizvodnje kod rudarstva i vađenja (-10,3%, višemjesečni kontinuirani trend godišnjega pada proizvodnje) te prerađivačke industrije (-1%, prvi pad nakon jednog mjeseca stagnacije i dva mjeseca rasta). Kod opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije (u srpnju ove godine 9,6%) već tri mjeseca se bilježi trend rasta proizvodnje.
Unutar prerađivačke industrije podjednako najveći negativan utjecaj (kada se uzme u obzir udio u industrijskoj proizvodnji i dinamika pada) na srpanjska kretanja ukupne industrijske proizvodnje imao je pad kod proizvodnje električne opreme (-16,7%), proizvodnje kemikalija (-30,4%), proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (-51,5, uključuje i brodove), proizvodnje gotovih metalnih proizvoda (-7,5%) i proizvodnje prehrambenih proizvoda (-4,3%, djelomično kao rezultat vrlo visoke baze, tj. prema dostupnim podacima, razina proizvodnje u prošlogodišnjem srpnju bila je najveća u posljednjih petnaestak godina).
Od rujna 2014. godine do listopada 2017. godine samo je dva puta zabilježen godišnji pad industrijske proizvodnje, na što su povoljno utjecala kretanja domaće (osobna i državna potrošnja te investicije) i inozemne (robni izvoz) potražnje. Ipak, od studenoga 2017. godine počinju se bilježiti česta negativna kretanja, pa je tako od studenoga prošle godine do srpnja ove godine sedam puta zabilježen pad industrijske proizvodnje, što znači da se relativno novi silazni trend i dalje nastavlja, a još nije ni dosegnuta razina proizvodnje iz 2008. godine, tj. prošlogodišnja razina industrijske proizvodnje bila je prosječno 8,6% manja (u EU 0,6% veća) u odnosu na onu iz 2008. godine.
Znatan utjecaj na negativna kretanja i na još uvijek nižu razinu proizvodnje imaju slaba domaća potražnja i negativna kretanja inozemne potražnje na početku ove godine. Naime, iako raste i povoljno utječe na industrijsku proizvodnju, domaća potražnja na niskim je razinama, odnosno osobna potrošnja je u 2017. godinirealno bila 7% manja, a bruto investicije u fiksni kapital 22,7% manje u odnosu na 2008. godinu. S druge strane, inozemna potražnja, tj. vrijednost izvoza roba (iz BDP-a) u prošloj godini realno je bila 47,6% veća u odnosu na onu iz 2008. godine, ali početkom ove godine bilježe se negativna kretanja nominalne vrijednosti robnoga izvoza (podaci Eurostata o robnoj razmjeni). Bez obzira na to što je ove godine u četiri mjeseca zabilježen pad proizvodnje (siječanj, ožujak, travanj i svibanj), u prvih sedam mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja bila, prema kalendarski prilagođenim podacima, 0,2% veća u odnosu na isto razdoblje 2017. godine.
