Za sljedeću turističku sezonu hrvatskom će turizmu nedostajati oko 15 tisuća kvalificiranih djelatnika. Situacija s nedostatkom radnika u najjačoj hrvatskoj gospodarskoj grani tim je apsurdnija budući da su ove godine učenici prilikom upisa u prve razrede odabrali većinom strukovna zanimanja, no dostupan broj mjesta nije bio u skladu s interesom učenika. Tako se ove godine više od 3.800 učenika željelo školovati za kuhara, a upisano je samo 1.200. Za zanimanje konobara obrazovat će se 705 učenika, no interes je bio puno veći u usporedbi s dostupnim kvotama, ukupno 2160 učenika. O potrebama poslodavaca, uspješnim europskim modelima strukovnoga obrazovanja i postojećem stanju u turizmu po pitanju radne snage bilo je riječi u sklopu Hrvatskoga turističkog foruma u organizaciji HGK na temu Ljudski potencijali – izazovi hrvatskoga turizma, koji je danas održan u sklopu Dana hrvatskoga turizma u Hvaru. Iako su tijekom rasprave predstavljena privremena rješenja i mjere koje i sami poslodavci primjenjuju s ciljem privlačenja i zadržavanja radne snage, sudionici foruma zaključili su da je za dugoročno rješenje nedostatka kvalificirane radne snage nužno na razini sustav implementirati dualni model strukovnoga obrazovanja.
Direktorica u Austrijskom uredu za vanjsku trgovinu (WKO) Sonja Holocher-Ertl predstavila je model dualnoga strukovnog obrazovanja u Austriji, točnije set mjera koji je razvila komora za pitanje obrazovanja na temelju potreba poslodavaca. U Austriji najviše poteškoća s pronalaskom kvalificiranih radnika imaju srednje tvrtke, posebice u turizmu. „U našem modelu praktični dio, tj. vrijeme koje učenik provede u tvrtki, čini 80% obrazovanja. Učenici postanu zaposlenik tvrtke tako što ih tvrtka odabere, uz naknadu za svoj rad. Uobičajeno je da provede četiri dana tjedno u tvrtki, a jedan u školi, dok je u slučaju turizma to prilagođeno s obzirom na sezonu. Tek je jedna trećina kurikuluma posvećena općim znanjima,“ rekla je Holocher-Ertl, uz napomenu da 81% učenika koji završe prema ovakvome modelu nastavi raditi u turizmu.
Njemački model predstavila je ekspertica za obrazovanje u Njemačko-hrvatskoj komori Ramona Neuse. Kroz bottom-up pristup tvrtke su uključene u razvoj kurikuluma. Ne ulažu samo financijski u učenika, već i znanjem u razvoj samoga programa.
Državni tajnik u Ministarstvu turizma Franjo Matušić je napomenuo da će potreba za radnom snagom biti i veća od očekivanja za sljedeću godinu s obzirom na nove investicije, s 20 tisuća radnika za turizam. Predstavio je šest centara kompetentnosti za turizam u Zaboku, Osijeku, Puli, Opatiji, Splitu i Dubrovnika, koji će služiti i za doškolovavanje nastavnika i za suradnju s gospodarstvenicima, no čija će se održivost pokazati tek nakon nekoga vremena. „Mi smo stvarno htjeli postići to da i gospodarstvenici mogu uspostavljati centre kompetentnosti, no uspjeli to definirati u ovom okviru. Tu je najslabija točka trenutni nastavni kadar u tim centrima, no zahvaljujući inozemnim partnerima i oni će se dodatno obrazovati,“ rekao je Matušić.
Silvija Baričević, direktorica ljudskih potencijala hotela Jadranka predstavila je interne edukacije za zaposlenike hotelske grupacije. „U našem poduzeću imamo interne male centre kompetentnosti za koje smatramo da su nužni za pružanje kvalitetne usluge gostima. Godišnje ulažemo preko 2 milijuna kuna u interne edukacije, Naime, naše potrebe za zapošljavanjem su trenutno puno veće od onoga što nam tržište osigurava,“ naglasila je Baričević.
Nevena Tolanov, voditeljica odjela ljudskih resursa u hotelskoj kompaniji Valamar Riviera izrazila je zabrinutost oko malih kapaciteta škola i činjenice da se interes generira više u školama kontinentalne Hrvatske. „Imamo intenzivne kampanje po cijeloj Hrvatskoj po svim školama da prezentiramo zanimanja u turizmu i privučemo učenike kontinentalnih škola da dođu raditi na obalu, što ipak podrazumijeva jednu veću životnu promjenu. Više od 70% naših stipendista su učenici kontinentalnih škola, ali problem je kako takvom učeniku osigurati da odradi praksu kod nas,“ rekla je Tolanov.
Uz problem upisnih kvota, voditelj Odjela za obrazovanje Hrvatske gospodarske komore Božo Pavičin napomenuo je da nije samo bit u količini, već i u tome koje vještine ti učenici imaju kad izađu na tržište rada i je li to ono što je potrebno gospodarstvu. „Problem je što naša legislativa ne dopušta da manji broj učenika upiše neki smjer jer se ne može formirati razred. U Austriji i Njemačkoj uz dualni model strukovnoga obrazovanja i posredničku ulogu komora toga nema, već tvrtka raspiše natječaj i na temelju toga se upisuje i u školu. U HGK se zalažemo da to bude riješeno na razini sustava, a ne kroz nekoliko svijetlih primjera pojedinih tvrtki. Komora ima te kapacitete za ispunjavanje potreba gospodarstva za radnom snagom kroz ovakav model,“ rekao je Pavičin.
