U ožujku 2019. godine ostvaren je rast industrijske proizvodnje koja je, prema kalendarski prilagođenim podacima, bila 3% veća u odnosu na ožujak 2018. godine. Ovo je već treći uzastopni mjesec rasta industrijske proizvodnje, a tome trendu prethodio je višemjesečni kontinuirani negativan trend. Na taj je prošlogodišnji silazni trend djelomično utjecalo usporavanje dinamike rasta inozemne potražnje (vrijednost robnoga izvoza) te još uvijek niska razina domaće potražnje (osobna potrošnja i investicije). U ovoj je godini, u prva dva mjeseca vrijednost robnoga izvoza bila 8,3% veća u odnosu na isto razdoblje lani (kada je ostvaren pad).
Strukturno, rast u ožujku 2019. godine isključivo je rezultat povećanja u prerađivačkoj industriji (5%), dok je kod rudarstva i vađenja (-4,9%) te opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije zabilježen pad (-4,5%). U prerađivačkoj je industriji kudikamo najveći utjecaj (s obzirom na udio u proizvodnji i stopu rasta) imalo povećanje proizvodnje ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (rast od 13,2%) i proizvodnje pića (rast od 25,4%).
U prva tri mjeseca 2019. godine industrijska je proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, bila 2,7% veća u odnosu na isto razdoblje 2018. godine. Na razini cijele ove godine predviđamo da će se nastaviti pozitivni trendovi domaće potražnje (osobna potrošnja i investicije) te da će industrijska proizvodnja u Hrvatskoj ostvariti rast.
Na razini EU u posljednja se dva prošlogodišnja mjeseca bilježe negativna kretanja. Tako je u studenome 2018. godine (-1,9%) prvi put još od rujna 2013. godine zabilježen godišnji pad industrijske proizvodnje, a u prosincu 2018. godine (-2,7%) pad se ponovio. Spomenuta kretanja rezultat su smanjenja inozemne potražnje, tj. robnog izvoza.
Početkom ove godine nastavlja se silazni trend, no u veljači se prekida zabilježenim rastom, tj. industrijska je proizvodnja na razini EU u veljači bila 0,3% veća u odnosu na veljaču 2018. godine.
Promatrano po zemljama EU, znatan je utjecaj na negativna kretanja u prošloj i početkom ove godine imao pad proizvodnje koji je zabilježen u Njemačkoj (-4,5% u studenome, -3,9% u prosincu i -3,4% u siječnju 2019. godine), a djelomično je rezultat gospodarske politike SAD-a (koja šteti gospodarskoj suradnji SAD-a i EU) i neizvjesnosti oko Brexita. Također, pad je rezultat smanjene inozemne potražnje (robnoga izvoza) kod koje se, nakon tri uzastopna mjeseca pada, u veljači ove godine bilježi godišnji rast.
