„Robna razmjena Hrvatske s UK-om prošle je godine iznosila 512 milijuna eura, a naš izvoz na to tržište je iznosio 218 milijuna eura. Iako nisu zanemarive, ove brojke pokazuju da domaće gospodarstvo u cjelini ne bi u tolikoj mjeri trebalo biti uzdrmano Brexitom. Možemo eventualno osjetiti indirektne posljedice usporavanja gospodarstva naših vanjskotrgovinskih partnera koji imaju snažnije veze s UK-om“, istaknuo je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić na prezentaciji Brexit: važnost za gospodarstvo i kako se pripremiti održanoj danas u HGK.
Naglasio je kako bi se nešto značajniji efekti Brexita mogli osjetiti na poslovanju pojedinih domaćih tvrtki. Primjerice, kod izvoznika farmaceutskih proizvoda jer nam 15 posto izvoza u UK čine upravo lijekovi, ali i u turizmu zbog mogućih komplikacija oko viza i letova. „Stoga je važno da svi koji imaju direktne ili indirektne veze s britanskim tržištem pomno prate razvoj događanja i pripreme se za sve moguće scenarije“, poručio je Barbarić.
„Hrvatska nije u prvom krugu zemalja koje će biti direktno gospodarski zahvaćene Brexitom, ali je dobro znati da će naši trgovinski partneri imati određene posljedice. Mi kao dio Unije trebamo biti solidarni s drugima i biti svjesni da će doći do određenih promjena na jedinstvenom tržištu“, izjavio je Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, dodavši da se sutra u Sibiru sastaje 25 čelnika koji će odlučivati o budućnosti EU.
Glavni pregovarač EU-a za Brexit Michel Barnier pojasnio je da ovakav rasplet događanja nije izbor Unije, nego većine građana UK-a. „Zajedno smo u ovoj situaciji koju nismo željeli. Naš razlaz predstavlja uzajamno slabljenje obje strane, nema nikakve dodatne vrijednosti, ali mi ga moramo organizirati i pripremiti kako bismo osjetili što manje gospodarskih posljedica. Cilj nam je urediti budući odnos s UK-om tako da ostanemo bliski partneri“, poručio je.
„Svijet se stalno mijenja i nitko nas ne čeka, tako su sada među zemljama skupine G8 četiri europske države, a u idućih tridesetak godina bi, gledajući individualno, u tom društvu ostala samo Njemačka. To pokazuje da samo zajedno možemo biti konkurentni, jer ako se ne budemo držali skupa promatrat ćemo što rade Kina Indija i Indonezija. Oni će odlučivati za nas, a ja kao političar ne želim biti puki promatrač, već aktivno oblikovati našu budućnost i sudbinu“, naglasio je Barnier i istaknuo da je ključ svega jedinstveno tržište
„Po pitanju zajedničkog tržišta ne možemo biti fleksibilni u pregovorima jer smo to tržište stvarali zadnjih 50 godina, uveli visoke standarde socijalnih prava, zaštite potrošača i tvrtki. Ne možete jednom nogom biti vani, a drugom unutra, imati sve povlastice, a izbjegavati kontrole. Tu nema kompromisa. 500 milijuna potrošača znači snagu u globalnim razmjerima i zato je nužno da to očuvamo“, rekao je Barnier.
Pokazao je i ugovor o Brexitu kojim su na 600 stranica usuglašena građanska prava 3,5 milijuna Europljana u UK-u i 1,5 milijuna Britanaca u EU, dogovoreno je financijsko poravnanje proračuna u smislu da svi zadržavaju dosad preuzete budžetske obveze te je određeno tranzicijsko razdoblje koje će trajati između 2 i 4 godine. Istaknuo je kako Brexitom prestaje važiti oko 750 sporazuma s UK-om, a tu je i problem Irske koja bi mogao biti riješen zasebnim ugovorom.
„Dok se ne nađe dogovorno rješenje, UK ostaje dio trgovinske politike EU. To je problem za neke Britance jer smatraju da ih prisiljavamo da ostanu u okvirima našeg sporazuma, iako se mi samo pokušavamo zaštiti. Tek kada se sporazum o razlazu definira, možemo prijeći na drugu etapu – dogovor budućih odnosa“, zaključio je Barnier.
