Ovrhu nad primanjima više neće raditi poslodavci i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, posao preuzima Fina, prema jedinstvenom redoslijedu naplate. Novi Ovršni zakon, o kojem do kraja mjeseca traje javno savjetovanje, ne donosi ključne izmjene kojima bi radikalnije popravio ovršni postupak, no stanoviti su pomaci ipak tu.
-U Hrvatskoj je potkraj prošle godine blokirano bilo više od 264 000 građana. To je kao da su u blokadi svi stanovnici Rijeke i Osijeka. Unatoč mjerama koje Vlada provodi, čini se da se taj problem ne rješava. Blokirani ne očekuju spas ni od mjere kratkog stečaja potrošača za one koji duguju do 20.000 kuna, koju po službenoj dužnosti pokreće Fina. Istodobno, u javnoj su raspravi skraćeni postupak izmjene Ovršnog zakona.
- Potrošač ima 15 dana unutar kojih se mora očitovati je li suglasan s postupkom stečaja ili nije. U svakom slučaju potrošačima se savjetuje da dostave to očitovanje na adresu Finacijske agencije zato što za one koji se u roku od 15 dana ne očituju opresumira se da su suglasni s provođenjem tog postupka, rekla je Ivana Franković iz Financijske agencije.
Zato oni koji ne žele, trebaju negativno odgovoriti na Finin poziv. Ako to propuste sada učiniti, moći će od stečaja odustati i kad ih pozove sud. Za one bez imovine postupak stečaja bit će najjednostavniji. Ako blokirani posjeduje imovinu, imenovat će se povjerenik koji će pokušati unovčiti sve što imate, osim nekretnina. Potrošač, kada odgovara na prijedlog, popisuje i svu svoju imovinu, a popis provjerava porezna uprava.
Objava izvješća o e-savjetovanju planirana je za 28. veljače, a nacrt zakona na Vladu bi trebao biti upućen 14. ožujka. Do ljeta bi prošao dva saborska čitanja i u primjeni bio od 1. siječnja 2020., piše Večernji list. Ovrha se provodi na temelju 1. ovršne isprave ili 2. vjerodostojne isprave (novost) 1. Ovršna isprava je presuda ili druga sudska ili upravna odluka, nagodba ili ovršna javnobilježnička isprava. 2. Vjerodostojna isprava može biti račun, izvadak iz poslovnih knjiga ili obračun kamata. Za pokretanje ovršnog postupka na temelju vjerodostojne isprave mora se obvezno dostaviti i isprava na temelju koje se provodi ovrha: tako ovršenik odmah zna na temelju koje ga tražbine ovršuju. Širi se područje izuzeća od ovrhe na božićnice, uskrsnice, regres do porezno priznatog odbitka, terenski dodatak, pomorski dodatak, sindikalnu socijalnu pomoć i pozajmicu, dnevnice i naknade za službeni put u inozemstvo, za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, za odvojeni život te za pričuvnike pozvane na izvršavanje vojne obveze – u cijelosti.
Iako svi pozdravljaju te, ali i mjere koje su provedene lani, ipak, ističe se da problematika dugovanja ipak nije riješena. Naime, prema statistikama, 60 000 potrošača oslobođeno je duga. Dužnicima s velikim dugovima mjere nisu donijele gotovo ništa, njihov dug i dalje nezaustavljivo raste. Zato i zazivaju promjene Ovršnog zakona. No predložene izmjene, koje su sada u javnoj raspravi, kažu, nisu pogodile bit problema.
Predlažu se zato drugačija otplata duga: najprije trošak, glavnica pa tek onda kamate. Razlog: dužnici ne uspijevaju sustići kamate, da bi napokon počeli otplaćivati i glavnicu. No, ono što se predlaže izmjenama Ovršnog zakona jest smanjenje broja naknada koje su naplaćivali odvjetnici i javni bilježnici te Fina. Javna rasprava traje do kraja siječnja. A do pune primjene zakona pričekat ćemo još gotovo godinu dana.
