"Hrvatska je spremna za Schengen", poručio je dan uoči odluke Vijeća Europske unije o hrvatskom ulasku u Schengeski prostor premijer Plenković i dodao ga je stalna predstavnica Hrvatske pri Europskoj uniji nakon sastanka veleposlanika u Bruxellesu izvijestila da niti jedna zemlja glede Hrvatske nema više nikakvu rezervu. "Prema tome, očekujem da se ta odluka donese sutra i stupi na snagu od 1. siječnja", rekao je pojasnivši da se to odnosi na slobodno kretanje cestovnim i željezničkim prometom te morskim lukama dok će odluka koja se odnosi na zračne luke stupiti na snagu 26. ožujka. To je veliki korak naprijed, istaknuo je, i Hrvatska će osjetiti i ekonomske i financijske koristi od te odluke.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas u Podstrani sastankom Vlade sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina, a po završetku sastanka s ministrom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marinom Piletićem uručio je 62 ugovora iz Programa Zaželi. U izjavi za medije naglasio je četiri stupa suradnje Vlade i jedinica lokalne i područne samouprave – stalan i otvoren dijalog, funkcionalna decentralizacija, fiskalna decentralizacija i potpora projektima. Resorni ministri predstavili su aspekte zdravstvene i obrazovne reforme, informirali o korištenju sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2022. te o boljem i kvalitetnijem upravljanju državnom imovinom, sažeo je premijer Plenković glavne teme današnjeg sastanka.
S druge strane, dodao je, Vlada je čula niz korisnih savjeta koje kao i uvijek uzima u obzir pri formuliranju zakonskih prijedloga i drugih mjera i koraka koje poduzima.
Naglasio je da se današnji sastanak održava uoči sutrašnje odluke Vijeća Europske unije o pristupanju Hrvatske u Schengenski prostor, kojom će se realizirati i drugi cilj postizanja dublje integracije u Europskoj uniji, uz članstvo u eurozoni.
Sastanci sa županima izrazito važni kako bi se učinkovitije i komplementarnije višerazinski upravljalo Hrvatskom
Taj cilj ostvaren je, istaknuo je premijer, ne po nekakvom hodogramu nego trudom, zalaganjem i intenzivnim radom niza resora te zastupanjem nacionalnih interesa.
U kombinaciji s mjerama koje je Vlada donijela ove godine, vrijednim 26 milijardi kuna, to je pridonijelo tome da Hrvatska bude ne samo politički stabilna nego i da ostvaruje dobre gospodarske rezultate, poput očekivanog rasta BDP-a od 6 posto, i time stvori dobar fiskalni kapacitet za 2023., koja će također biti zahtjevna nakon višestrukih isprepletenih kriza.
I zato su sastanci sa županima, dodao je premijer, izrazito važni kako bi se učinkovitije i komplementarnije višerazinski upravljalo Hrvatskom. Upitan kako Vlada može pomoći županijama i gradovima koji imaju problem nedostatka kadrova u zdravstvu i obrazovanju, premijer je naglasio da su u mandatu njegove Vlade u javnom sektoru povećane plaće za više od 30 posto i dodao da će nastaviti dizati ekonomski i socijalni standard.
"Na taj ćemo način stvarati preduvjete da svi osnivači imaju dovoljno zaposlenika i da mogu pružati odgovarajuće usluge i u zdravstvenom i u obrazovnom sustavu", kazao je premijer.
Tehnički kvar na avionu nije stvar za odgovornost ministra
Na pitanje o istrazi o jučerašnjem padu MIG-a, premijer je kazao da nema drugih novosti povrh onoga što je već priopćilo Ministarstvo obrane te da će se više informacija priopćiti kada se utvrde u istrazi nadležnih tijela.
Izrazito kompliciran i zahtjevan proces ostvarivanja članstva u Schengenu ostvaren trudom, radom i zastupanjem nacionalnih interesa
Osvrnuo se na sutrašnje glasovanje na Vijeću Europske unije o hrvatskom članstvu u Schengenskom prostoru, upitan kakvu odluku očekuje. Podsjetio je da je njegova Vlada još 2016. godine odredila dva strateška cilja dublje integracije – članstvo u Schengenu i eurozoni. Tada su, dodao je, počeli ozbiljni napori za ispunjavanje 281 kriterija za dolazak Hrvatske u fazi da može prihvatiti osam poglavlja Schengenske pravne stečevine.
To je, naglasio je, izrazito kompliciran i zahtjevan proces koji nije ostvaren poklonom, nego trudom i radom hrvatskih resora, ispunjavanjem kriterija i vrlo vještim zastupanjem nacionalnih interesa.
Hrvatska je spremna za Schengen, poručio je i dodao da se danas čuo sa stalnom predstavnicom Hrvatske pri Europskoj uniji koja je danas na sastanku veleposlanika u Bruxellesu te da niti jedna zemlja glede Hrvatske nema više nikakvu rezervu. "Prema tome, očekujem da se ta odluka donese sutra i stupi na snagu od 1. siječnja", rekao je premijer Plenković pojasnivši da se to odnosi na slobodno kretanje cestovnim i željezničkim prometom te morskim lukama dok će odluka koja se odnosi na zračne luke stupiti na snagu 26. ožujka.
To je veliki korak naprijed, dodao je, i Hrvatska će osjetiti i ekonomske i financijske koristi od te odluke. Osvrnuo se i na jučerašnji sastanak na vrhu između zemalja Europske unije i zapadnog Balkana u Tirani, ocijenivši ga vrlo dobrim, a poruke koje su s njega poslane vrlo važnim za regiju.Dodao je da se na sastanku osobito zauzeo za to da se Bosni i Hercegovini što prije dodijeli status kandidata, po mogućnosti već idućega tjedna na sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu jer smatra da bi to bilo jako dobro i poticajno za europski put i reforme, ali i za ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda i svih koji žive u Bosni i Hercegovini.
Ako postoji zemlja unutar EU koja bi trebala imati refleksnu solidarnost s Ukrajinom, onda je to Hrvatska
Govoreći o razgovorima koji se vode u Hrvatskom saboru vezanim uz odluku o sudjelovanju Hrvatske u misiji Europske unije o vojnoj pomoći Ukrajini, premijer je ponovio da je taj prijedlog u skladu s Ustavom i Zakonom o obrani te u potpunosti slijedi sve slične situacije dosada. Ponovio je da je priča o ustavnoj osnovi te odluke izmišljena i služi nekima samo kao paravan ili krinka da ne bi otvoreno kazao je li za to što Hrvatska do sada konzistentno radi – osuđuje rusku agresiju, pomaže Ukrajini politički i diplomatski, ekonomski, vojno, tehnički i humanitarno te da to nastavi činiti i dalje. Sudjelovanje u takvoj EU misiji vojne pomoći ne znači odlazak u Ukrajinu, nego će se odvijati u sljedeće dvije godine mahom na teritoriju Poljske i Njemačke, uz mogućnost da do stotinjak ukrajinskih vojnika dođe na obuku u Hrvatsku, pojasnio je.
"Ne znam kome bi i zašto, iz koje logike i koje političke filozofije, mogla predstavljati neku prepreku", poručio je premijer Plenković istaknuvši da ako postoji jedna zemlja unutar Europske unije koja bi prva trebala imati refleksnu solidarnost s Ukrajinom, onda je to Hrvatska s obzirom da je i sama, prije samo 30 godina, bila žrtva agresije velikosrpskog Miloševićevog režima.
Vjeruje da će brojni zastupnici i političke stranke u Hrvatskom saboru na kraju sabrano, smireno i staloženo razmotriti ovu situaciju i donijeti svoju odluku.
Konačno postignut i dogovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s SAD-om
U nizu pozitivnih stvari koje se za Hrvatsku odvijaju na vanjskopolitičkom planu ovih dana, premijer Plenković osvrnuo se, na upit novinara, i na konačno postizanje dogovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država. To će, dodao je premijer, omogućiti puno bolju i aktivniju ulogu svih onih koji posluju s SAD-om, ili tamo žive i rade. Nedavno smo, podsjetio je, konačno došli i u situaciju da su ukinute vize za hrvatske državljane za ulazak u SAD, što je još jedan uspjeh u mandatu ove Vlade, a ta je činjenica, istaknuo je, bila važna i pri evaluaciji za ulazak u Schengenski prostor.
PVRH
