Upravljanje krizama složen je proces koji istovremeno zahtijeva angažiranost na velikom broju tema, brzo prilagođavanje i pronalaženje rješenja koja nisu jednostavna i zahtijevaju odvažne poteze, poručio je danas premijer Plenković sudjelujući na konferenciji na temu "Upravljanje Europskom unijom kroz oluje višestrukih kriza: uloga javne uprave". Dodao je da je hrvatska Vlada u tom procesu zauzela dvije pozicije. Prva je bila uspješno odgovoriti na brojne krize i sačuvati socijalnu koheziju, a druga provesti ranije zacrtane ciljeve iz svog Programa. Osnovni element upravljanja u krizama jest imati stabilnu i snažnu političku većinu u parlamentu, naglasio je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na otvorenju 45. godišnje konferencije Europske skupine za javnu upravu (EGPA), koja se prvi puta održava u Hrvatskoj, a organizirana je u suradnji s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.
Konferencija na temu "Upravljanje Europskom unijom kroz oluje višestrukih kriza: uloga javne uprave", okuplja više od pet stotina znanstvenika, uključujući vodeće i nagrađivane svjetske stručnjake u području javne uprave.
Govoreći o upravljanju krizama općenito, premijer Plenković kazao je kako ono mijenja način na koji u normalnim okolnostima funkcioniraju politički sustavi i vlade.
Osnovni element upravljanja u krizama, naglasio je premijer Plenković, jest imati stabilnu i snažnu političku većinu u parlamentu jer se bez političke stabilnosti vrlo teško nositi s krizama.
Pritom je, dodao je, važno naći i pouzdane partnere u drugim strankama koalicije, jer se u zadnje vrijeme na globalnoj političkoj sceni pojavljuju anti-sistemske stranke ili pokreti koje nude opasna rješenja.
Brojna ostvarenja unatoč izazovima i krizama
Što se tiče upravljanja krizama u Hrvatskoj konkretno, premijer je naveo da je hrvatska Vlada u tom procesu zauzela dvije pozicije. Prva je bila uspješno odgovoriti na brojne krize, a druga provesti svoje ciljeve proklamirane u izbornom programu.
Kao primjer uspješnog ostvarivanja ciljeva iz Programa Vlade, naveo je dublju integraciju u Hrvatske u Europsku uniju članstvom u europodručju i Schengenskom prostoru. Jednako tako, dodao je, ostvaren je i rast BDP-a u apsolutnom iznosu od čak 20 milijardi eura, od 2016. godine do danas.
Podsjetio je i da su dio Vladinih postignuća bili i izlazak iz procedure prekomjernog proračunskog manjka te iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža zbog discipliniranijeg i odgovornijeg upravljanja javnim financijama.
Uz to, naglasio je, sve međunarodne agencije, uključujući i međunarodna financijska tržišta te međunarodne agencije za kreditni rejting, koje ocjenjuju napredak u Hrvatskoj ističu da Hrvatska ide u dobrom smjeru.
Zajednički europski odgovor na krize koje su promijenile narativ europskih institucija
Upitan kako vidi ulogu Europske unije u kontekstu zajedničkog odgovora na krize, premijer Plenković istaknuo je kako je zbog kriza u proteklih nekoliko godina došlo do ogromnog zaokreta u narativu europskih institucija.
Podsjetio je da je u vrijeme kampanje za prethodne europske izbore glavna tema bila zelena i digitalna tranzicija.
Nakon izbijanja krize uzrokovane pandemijom Covida-19, kazao je premijer, prvi su refleks bili vrlo nacionalno orijentirani odgovori, posebno u prvim mjesecima i u pogledu, primjerice, zaštitne opreme koju je svaka zemlja čuvala za sebe i svoje potrebe.
U to je vrijeme, podsjetio je, Hrvatska taman započela svoje prvo predsjedanje Vijećem Europske unije i inicirala sve mehanizme upravljanja krizama već u siječnju 2020.
Ispričao je i kako je, kada je bilo gotovo nemoguće nabaviti zaštitnu opremu, osobno nazvao kineskog premijera, koji je godinu ranije posjetio Hrvatsku, i zamolio ga za pomoć u nabavljanju te opreme.
U samo nekoliko dana, dodao je premijer Plenković, u Hrvatsku su zrakoplovima i brodovima iz Kine stigle pošiljke opreme.
S druge strane, kazao je, čelnici Europske unije shvatili su da su suočeni s ogromnim problemom koji će biti golem financijski teret za svaku pojedinu zemlju.
Stoga su i oni brzo na njega našli važan, zajednički europski odgovor u vidu Instrumenta EU iduće generacije.
Instrument EU iduće generacije pomogao državama članicama da sačuvaju socijalnu koheziju
Hrvatska je, naglasio je, kao najmlađa članica Europske unije kroz taj Instrument dobila investicijski alat koji inače ne bi nikad dobila.
Samo kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, podsjetio je, Hrvatskoj je na raspolaganju 4,5 milijardi eura, a uz sredstva iza Višegodišnjeg financijskog okvira, ukupno je Hrvatskoj na raspolaganju 25 milijardi eura u ovom desetljeću.
Uz krizu covida-19, kao i ovu recentnu energetsku i prehrambenu krizu praćenu inflatornim pritiscima, Hrvatsku su pogodila i dva razorna potresa, tako da se zemlja fokusira na obnovu i gospodarski oporavak, naglasio je predsjednik Vlade.
Dodatno, Hrvatska čuva i vanjsku granicu EU i Schengenskog prostora, a 6500 policajaca svakodnevno se bavi sprječavanjem ilegalnih migracija.
Ukratko, kazao je, Europska unija izmijenila je svoje prioritete noseći se s brojnim paralelnim izazovima, ali istovremeno uspjela implementirati digitalni i zeleni aspekt u Instrument EU iduće generacije.
Taj je Instrument, naglasio je, pomogao državama članicama u sufinanciranju njihovih napora da izbjegnu socijalnu frakturu i sačuvaju socijalnu koheziju.
Važna suradnja vlasti i akademske zajednice u uspostavljanju boljeg zakonodavnog okvira
U tom je kontekstu naveo da je Hrvatska masivnim državnim intervencijama prebrodila krize i uspjela očuvati socijalnu koheziju, podsjetivši da je država u privatnom sektoru uspjela očuvati 800 tisuća radnih mjesta isplaćujući plaće radnicima i potpore poduzećima.
Upravljanje krizama, naglasio je premijer Plenković, složen je proces koji istovremeno zahtijeva angažiranost na velikom broju tema, prilagođavanje i pronalaženje rješenja koja nisu jednostavna nego zahtijevaju važne i odvažne odluke.
Taj je proces, ilustrirao je, sličan igranju šahovske simultanke i zahtijeva veliku fokusiranost.
Kroz svoje premijersko iskustvo u proteklih gotovo osam godina, dodao je, smatra da dobro upravljanje zahtijeva i suradnju s lokalnim vlastima.
I u tom su aspektu u Hrvatskoj u posljednjih sedam godina napravljeni veliki iskoraci, posebno u pogledu funkcionalne i fiskalne decentralizacije.
To znači da su jedinice lokalne samouprave dobile veću odgovornost u upravljanju svojim sredinama, ali i veću financijsku samostalnost, odnosno više prihoda za provođenje svojih prioriteta.
Na kraju je naveo i kako je u tom procesu važna i suradnja s akademskom zajednicom, posebno u uspostavljanju boljeg zakonodavnog okvira.
