Vlada je u saborsku proceduru uputila konačne prijedloge izmjena i dopuna devet zakona koji su dio paketa porezne reforme, koji će na snagu stupiti 1. siječnja 2024. godine, pri čemu se u odnosu na prvo čitanje najznačajnije promjene odnose na povećanje poreznog opterećenja dohotka od kapitala i imovine.
Nakon uvodnog obraćanja premijera Plenkovića na 284. sjednici, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je o obnovi obrazovne infrastrukture na području Sisačko-moslavačke županije gdje su završeni radovi na 21 školi i jednom učilištu, čime su učenici vraćeni u svoje matične škole.
Obnova obrazovnih ustanova ugovorena u iznosu većem od 66 milijuna eura
''Sveukupno je na tom području Ministarstvo znanosti i obrazovanja ugovorilo radove i usluge u iznosu većem od 66 milijuna eura, što je uključivalo hitne sanacije i cjelovitu obnovu 27 škola, dva fakulteta i dva učilišta'', rekao je Medved.
Novu školsku godinu spremna je dočekala i Gimnazija u Sisku, čija je cjelovita obnova iznosila 6,2 milijuna eura te OŠ Ivan Goran Kovačić u mjestu Gora, koja se otvara sutra i čija je obnova iznosila 3,4 milijuna eura.
Medved je poručio da se nastavljaju radovi i na ostalim školama u obnovi te se njihov završetak očekuje tijekom ove školske godine.
Zatvorena sva kontejnerska naselja
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić izvijestio je da su u proteklih tjedan dana zatvorena sva kontejnerska naselja na Banovini, te da su u upotrebi ostale još samo dvije modularne zgrade čiji će korisnici, kao što je i najavljeno, biti smješteni u kvalitetnije i bolje smještaje do 1. studenoga.
Dodao je da je novo naselje od 74 drvene kuće, koje se gradi u Glini, u završnoj fazi te da je s današnjim danom obnovljeno je 10.278 zgrada i završeno 195 infrastrukturnih objekata.
Od početka obnove do danas uloženo je 2 milijarde i 50 milijuna eura, a samo ove godine na obnovi privatnih zgrada uloženo je 127 milijuna eura.
Posebno je istaknuo model samoobnove kojeg su građani jako dobro prihvatili.
''U protekla 4 mjeseca zaprimili smo 260 zahtjeva za samoobnovu i odobrili njih 230, u prvom redu konstrukcijske obnove i izgradnje zamjenskih kuća, za što smo unaprijed uplatili 15 milijuna eura. Ti se projekti na terenu već otvaraju. Očito su naši sugrađani taj model ocijenili vrlo prihvatljivim i na taj način ćemo nastaviti samoobnovu'', kazao je Bačić.
Od 1. siječnja ukida se prirez za sve kategorije dohotka
Vlada je u saborsku proceduru uputila konačne prijedloge izmjena i dopuna devet zakona koji su dio paketa porezne reforme, koji će na snagu stupiti 1. siječnja 2024. godine, pri čemu se u odnosu na prvo čitanje najznačajnije promjene odnose na povećanje poreznog opterećenja dohotka od kapitala i imovine.
Kako je pojasnio ministar financija Marko Primorac, prirez će od 1. siječnja biti ukinut za sve kategorije dohotka, njih pet, a jedinicama lokalne samouprave će biti omogućeno da kompenziraju dotadašnji prihod od prireza većim stopama poreza na dohodak i to samo kada je riječ o kategorijama dohotka od nesamostalnog rada i dohotka od samostalne djelatnosti, dok za druge izvore dohodaka, te onog od imovine i imovinskih prava, kao i od kapitala, ta mogućnost nije propisana.
Primorac je istaknuo da su upravo dohoci od imovine i kapitala oni koji u velikoj mjeri produbljuju nejednakosti u Hrvatskoj, a da i intencija zakonskih izmjena nije bila porezno rasterećenje dohodaka od imovine i kapitala.Vlada je stoga sama predložila nove stope poreza na dohodak od imovine i kapitala, ocijenivši da nema smisla davati autonomiju jedinicama lokalne samouprave u njihovom propisivanju, a to bi i dodatno kompliciralo sustav, uz učinke koji bi bili neznatni.
Naime, cilj je da oni koji ostvaruju dohotke od imovine i kapitala poreznim izmjenama ne dođu u povoljniji položaj no što su bili prije poreznih izmjena. "Ukoliko ne bismo napravili ove izmjene koje sada predlažemo, oni koji ostvaruju dohodak od imovine i kapitala bili bi manje oporezovani za ovaj iznos prireza, dakle došli bi u povoljniju poziciju, a to nije bio cilj, to bi bila praktički 'nuspojava' ovih izmjena", poručio je Primorac.
Istaknuo je i da će se propisivanjem fiksnih uvećanih stopa povećati i prihodi jedinica lokalne samouprave, u malom iznosu, ali će ih i povećati, te omogućiti da naprave dodatno rasterećenje plaća.
"Dakle, nešto dominantnije oporezujemo imovinu i kapital i otvaramo prostor da se dominantnije rastereti rad", kazao je Primorac, dodavši i da će za jedinice koje nisu imale prirez, povećanje prihoda biti nešto veće u odnosu na ranije.
Tako, kada je riječ o kategoriji dohotka od imovine i imovinskih prava, za podkategoriju dohotka od imovine ostvarenog od najamnine i zakupnine, na koju se primjenjivala stopa od 10 posto plus prirez, sada se utvrđuje nova stopa od 12 posto, a iste su brojke u pitanju i za dohodak od otuđenja posebnih vrsta imovine.
Nadalje, za dohodak od vremenski ograničenog ustupa imovinskih prava, za kojeg je stara stopa iznosila 20 posto plus prirez, predlaže se nova stopa od 24 posto, a isto vrijedi i kada je riječ o dohotku od imovine koji se odnosi na otuđenje nekretnina i imovinskih prava. Pritom, procijenjeni učinak ovih mjera je 5,96 milijuna eura.
Nove porezne stope u kategoriji dohotka od kapitala, pak, imaju procijenjen učinak od 16,8 milijuna eura, pri čemu velika većina otpada na podkategoriju dohotka po osnovi primitaka od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, gdje stara stopa iznosi 10 posto plus prirez, a prijedlog nove stope je 12 posto, što bi jedinicama lokalne samouprave trebalo donijeti prihod od 15,8 milijuna eura.
Između ostalog, tu je i kategorija dohotka od samostalne djelatnosti, koja podrazumijeva paušalno oporezivanje obrtnika, koje je po staroj stopi iznosilo 10 posto plus prirez, dok se nova stopa poreza na dohodak utvrđuje na 12 posto. Pritom, procijenjeni učinak te mjere na prihode lokalnih jedinica iznosi 1,98 milijuna eura.
Ostalim poreznim izmjenama, podsjetimo, Vlada diže osnovni odbitak na 560 eura, potom osnovicu osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji, svi iznosi zaokružuju se u korist poreznih obveznika, a podiže se i prag primjenu više stope s 47.780 na 50.400 eura godišnje te se smanjuje osnovica za mirovinsko osiguranje u prvom stupu, čime će se također povećati plaće.
U paketu su i izmjene Zakona o lokalnim porezima, koje uključuju povećanje raspona u kojem gradsko ili općinsko vijeće može utvrditi visinu poreza na vikendice od 60 centi do pet eura po četvornom metru. Kad je pak o napojnicama riječ, one će se moći ostavljati i putem kartica. Pritom će neoporezivi iznos biti utvrđen na 3.360 eura, dok će se iznos napojnice iznad neoporezivog djela oporezivati po stopi od 20 posto.
Prihvaćena Odluka o pružanju žurne pomoći u speleološkom spašavanju Turskoj
Na sjednici je donesena i Odluka o pružanju žurne pomoći u speleološkom spašavanju Republici Turskoj, koju je predstavio potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Naime, Speleološka federacija i Uprava za krizne i hitne situacije (AFAD) Republike Turske zatražili su dodatne timove kao potporu svojim speleološkim spašavateljima u špiljama Morca radi spašavanja američkog državljanina speleologa koji je istraživao duboke dijelove jamskog sustava i doživio krvarenje u probavnom traktu.
Ova ozbiljna zdravstvena komplikacija zahtijeva hitnu speleološku i medicinsku intervenciju kako bi se spasio njegov život.
„Republika Hrvatska jedna je od malobrojnih zemalja koje mogu ponuditi pomoć kvalitetno obučenih spasitelja-speleologa, a budući da se radi o situaciji koja zahtjeva hitnu speleološku i medicinsku intervenciju kako bi se spasio njegov život, pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja žurno su upućeni kao modul civilne zaštite za speleološko spašavanje s pripadajućom opremom za samodostatan rad na terenu“, kazao je Božinović.
Ovom Odlukom zadužuje se Ministarstvo unutarnjih poslova za organizaciju i koordinaciju operativnog djelovanja i troškove modula civilne zaštite za speleološko spašavanje u Turskoj.
Prihvaćeno pokroviteljstvo nad kampanjom „stopAgeism“
Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad kampanjom „stopAgeism“.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić kazao je da je Udruga za informiranje, širenje i razvoj socijalnih usluga za starije osobe „starKA“ uputila Vladi zamolbu za pokroviteljstvom nad ovom kampanjom.
Cilj je kroz niz aktivnosti raditi na osvještavanju društva o postojanju starosne diskriminacije, njenim oblicima i štetnosti, kao i na povećanju međugeneracijske solidarnosti, promicanju pozitivnijeg pogleda na starenje i boljem razumijevanju starenja među mlađom populacijom.
Kampanja počinje 21. rujna 2023. i trajat će godinu dana.
"S obzirom na sve što smo učinili po pitanju starijih osoba i umirovljenika u ovoj godini, vidljivo u financijskom učinku od 820 milijuna eura više u odnosu na 2022., predlažem Vladi da prihvati ovo pokroviteljstvo", kazao je Piletić.
Izvor: Vlada/Hina
