U sklopu državnog posjeta Albaniji, Predsjednik Republike Zoran Milanović obratio se je u srijedu zastupnicima albanskog parlamenta. U svom govoru je istaknuo povijesne veze dvaju naroda, ali i potvrdio čvrstu podršku Hrvatske za ulazak Albanije u članstvo EU. Na sjednici parlamenta bio je i predsjednik albanske Vlade Edi Rama s kojim se je predsjednik Milanović prethodno također sastao i razgovarao. Govor predsjednika Milanovića u parlamentu Republike Albanije prenosimo u cijelosti: “Iznimno mi je zadovoljstvo boraviti danas ovdje u Tirani u povodu mojeg državnog posjeta prijateljskoj Republici Albaniji. Pozdravljam, u svoje osobno ime, u ime hrvatskoga izaslanstva i naroda, uvažene domaćine i sve zastupnike. Zahvaljujem vam na srdačnoj dobrodošlici i gostoprimstvu u vašoj predivnoj zemlji te ukazanoj časti da vam se izravno obratim.
Naše dvije prijateljske i savezničke države dijele mnoge povijesne, kulturne, geografske i političke veze. Kao dvije sredozemne jadranske zemlje dio smo šireg područja koje je stoljećima jedan od centara europske povijesti.
Prijateljstvo naša dva naroda seže daleko u prošlost, a bliski odnosi potvrđeni su i kada je to bilo najpotrebnije za moju domovinu, moju zemlju. Tijekom Domovinskog rata i obrane od agresije, kao i borbe za neovisnost, mnogi su se Albanci pridružili hrvatskim obrambenim snagama te time dali veliki doprinos Republici Hrvatskoj, na čemu im ostajemo trajno zahvalni.
Iznimno mi je zadovoljstvo istaknuti činjenicu kako su pripadnici albanske nacionalne manjine aktivni sudionici hrvatskog političkog, društvenog i ekonomskog života. Na ovaj način daju veliki doprinos razvoju Republike Hrvatske i jačanju sveukupnih hrvatsko-albanskih odnosa. Oni su odličan primjer kako nacionalne manjine mogu biti važan most za odnose dviju država.
U kontekstu dinamičnih odnosa naših dviju država smatram važnim spomenuti zajednicu Arbanasa u Zadru - ljudi albanskog porijekla, svi u Hrvatskoj znaju ta njih - koja postoji još od 18. stoljeća. Od brojnih istaknutih pojedinaca koji povezuju Hrvate i Albance kroz dugu povijest naših odnosa posebno bih istaknuo Andriju Alešija, graditelja i kipara albanskih korijena koji je najznačajniji dio svog radnog vijeka proveo u dalmatinskim krajevima Hrvatske. Rodio se kao Andrea Nikollë Aleksi 1425. u blizini Drača u Albaniji, a umro je oko 1505. u Splitu. Svoje albansko podrijetlo isticao je i ponosio se njime, o čemu postoje mnogi zapisi. Andrija Aleši je, u suradnji s drugim dalmatinskim umjetnicima onoga doba, renesanse, stvorio prva renesansna djela na našem tlu koja su nezaobilazan dio hrvatske, a samim tim i europske kulturne baštine. Iznimno mi je drago da smo zajedničkim naporima Hrvatske i Albanije tiskali i objavili monografiju o ovom važnom renesansnom umjetniku.
Ujedno, istaknuo bih i hrvatskog povjesničara i pisca Milana Šufflaya, koji je jedan od utemeljitelja albanistike kao znanstvene discipline, a objavio je i niz povijesnih studija o Albancima. Hrvatska i Albanija ponovno su počele jačati i razvijati svoje odnose prije više od 30 godina, nakon važnih povijesnih demokratskih promjena. Danas naše dvije države imaju odlične odnose bez otvorenih pitanja te nas dodatno veže savezništvo u NATO-u, čijem smo članstvu pristupili zajedno, 2009.
U posljednja tri desetljeća uspostavili smo strateški odnos, što potvrđuje dinamičan politički dijalog na svim političkim razinama. Drago mi je što smo upravo ove godine imali čast ugostiti u Republici Hrvatskoj predsjednika Bajrama Begaja i premijera Edija Ramu, a vrlo su intenzivni susreti i posjeti na drugim visokim razinama.
Smatram kako potpisana Deklaracija o strateškom partnerstvu naših dviju država iz 2018. predstavlja vrlo dobru osnovu za daljnji razvoj odnosa u svim područjima suradnje. Naša suradnja odvija se u mnogim područjima od zajedničkog interesa. Posebno bih istaknuo našu gospodarsku suradnju. Iako nemamo velikih direktnih investicija, robna razmjena u stalnom je porastu pa je tako u 2022. godini porasla za gotovo 60%, od čega je hrvatski izvoz u Albaniju porastao za 41%, a uvoz iz Albanije u Hrvatsku za značajnih 127%.
Isto tako, raduje me što broj albanskih turista iz godine u godinu raste. U našoj dugogodišnjoj gospodarskoj suradnji, hrvatske tvrtke primijenile su svoje znanje, stručnost i iskustvo u velikim, tehnološki zahtjevnim i složenim projektima poput rekonstrukcije luke Drač, izgradnje visokonaponskog dalekovoda Podgorica – Tirana i rekonstrukcije elektroenergetskih postrojenja. Ti projekti, kao trajni zapis naše uspješne gospodarske suradnje, pridonose gospodarskom boljitku i razvoju Albanije te boljim životnim uvjetima albanskih građana.
Albanija je važno izvozno tržište za hrvatsku plavu ribu, a izvrsnu suradnju imamo i u vojnoj industriji. Mogućnosti za razvoj suradnje vidim u brojnim sektorima, primjerice, energetskom sektoru, poljoprivredi i prehrambenoj industriji, drvnom sektoru, zelenim tehnologijama, IT sektoru te turizmu. Naše dvije države pokazale su i međusobnu potporu i solidarnost nakon velikih potresa koji su pogodili Albaniju i Hrvatsku, 2019., odnosno 2020. Zahvalni smo Albaniji na svim donacijama i na svakoj pomoći.
Hrvatska pridaje veliku važnost stabilnosti, sigurnosti i napretku jugoistočne Europe te snažno podupire europsku perspektivu cijelog ovog prostora. Iskreno se nadamo da će se proces integracije u Europsku uniju značajno ubrzati što je od velike važnosti za stabilnost Jugoistočne Europe. Zadovoljstvo mi je istaknuti činjenicu da su Hrvatska i Albanija među vodećim zemljama koje ne samo da podržavaju već i aktivno promoviraju univerzalno priznanje Republike Kosova u svim prilikama kad je to moguće.
Kada govorimo o ubrzanju procesa europskih integracija smatram da se to u golemoj mjeri odnosi upravo na Albaniju. Više puta sam u bilateralnim i multilateralnim forumima naglasio kako smatram nepravednim i nelogičnim da je Albanija još 2009. postala članica NATO-a, a da je 2023., 14 godina kasnije, i nadalje tek u ranoj fazi procesa pregovora sa Europskom unijom.
Čestitam Albaniji na iznimno velikom napretku postignutom tijekom zadnjih tri desetljeća i iskreno se nadam da će ova postignuća biti pravedno vrednovana u institucijama EU.
Na tom tragu, ističem ovogodišnje albansko predsjedanje Berlinskim procesom, u okviru kojeg je prije dva dana održan samit.
Hrvatska će nastaviti snažno podupirati albanski put prema Europskoj uniji, kako političkom podrškom, tako i pružanjem tehničke pomoći te prijenosom svojih znanja i iskustava stečenih u našem procesu pristupanja.
Albanija je na široj međunarodnoj sceni prepoznata kao konstruktivan partner koji doprinosi miru i stabilnosti u regiji, to je jako važno. U tom pogledu posebno bih istaknuo albansko predsjedanje OESS-om 2020. te aktualno članstvo u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda koje se odvija u iznimno teškim okolnostima i izazovima za međunarodnu zajednicu.
Hrvatska se veseli daljnjem jačanju strateških i savezničkih odnosa s Republikom Albanijom, koju smatramo jednom od najbližih prijatelja naše zemlje Hrvatske i pouzdanim partnerom s kojim nas puno toga veže, uključujući zajedničke vrijednosti.
Vjerujem kako će ovaj moj državni posjet Albaniji dati dodatni poticaj daljnjem jačanju i produbljivanju naših odnosa i suradnje te još bližih odnosa među ljudima i našim narodima.
Poštovani zastupnici, želim vam puno uspjeha u vašem daljnjem radu na dobrobit građana Republike Albanije.
Živjelo hrvatsko-albansko prijateljstvo!”