Superizborna godina od iznimnog je značaja za sve građane, političke stranke i medije u Hrvatskoj jer dolazi nakon tri godine izborne pauze koje se u Hrvatskoj nisu dogodile još devedesetih. Najdulje smo bez odlaska na birališta bili u razdoblju od predsjedničkih izbora održanih u lipnju 1997. do parlamentarnih izbora u siječnju 2000. godine. Godina 2024. donosi nam priliku da izaberemo nove političke vođe i značajno utječemo na budućnost Republike Hrvatske. U ovoj superizbornoj godini, održat će se nekoliko važnih izbora.
Prvi izbori koji nas očekuju su izbori za Europski parlament, koji će se održati 6. – 9. lipnja 2024. Oni se u isto vrijeme održavaju i u drugim zemljama članicama. Ovi izbori su važni jer pokazuju raspoloženje birača i njihov stav o EU-u i političkim pitanjima koja se tiču Europe. Hrvatska ima 12 zastupnika u Europskom parlamentu a među njima su članovi raznih stranaka te neovisni kandidati. Oni su odgovorni za predstavljanje interesa Hrvatske i njenih građana u EU-u te sudjeluju u donošenju odluka i zakona koji se odnose na cijelu Europsku uniju. Trenutačni zastupnici su: Biljana Borzan, Valter Flego, Sunčana Glavak, Ladislav Ilčić, Romana Jerković, Mislav Kolakušić, Predrag Matić Fred, Tonino Picula, Karlo Ressler, Ivan Vilibor Sinčić, Tomislav Sokol i Željana Zovko. Hrvatska je dosad već triput izlazila na izbore za Europski parlament – po ulasku 2013., samo godinu dana kasnije 2014. te ponovno 2019. U međuvremenu, Hrvatska je također predsjedala Vijećem EU u prvoj polovici 2020. Izlaznost birača u Hrvatskoj na izborima za EU parlament dosad je bila ispod prosjeka Europske unija no ona bilježi trend rasta.
Godina 2024. bit će jedna od najvažnijih godina u novijoj političkoj povijesti Hrvatske, samim time, nazvana je i “superizbornom godinom” jer građane Republike Hrvatske u 2024. očekuju tri vrste izbora – europski, parlamentarni i predsjednički.
Izbori za Hrvatski sabor
Nakon europskih izbora, slijede parlamentarni izbori. Na posljednjim izborima građani su odlučivali o sastavu parlamenta u vrijeme pandemije koronavirusa, a najviše mandata osvojio je HDZ s partnerima te sastavio Vladu. Parlamentarni izbori bit će još važniji u ovoj godini jer će utjecati na političku klimu u zemlji.
Predsjednički izbori
Krajem godine, građani će se po treći put naći na biralištima, ovaj put na predsjedničkim izborima. Prvi krug očekuje se krajem prosinca 2024., a bude li drugog kruga, on će se održati početkom 2025. o čemu ovisi i mandat aktualnog predsjednika Zorana Milanovića. Predsjednički izbori su važni za odabir osobe koja će predstavljati Hrvatsku u svijetu i biti vrhovni zapovjednik Oružanih snaga.U Hrvatskoj se redovni predsjednički izbori održavaju jednom u pet godina, što određuje Ustav Republike Hrvatske. Međutim, u slučaju da predsjednik Republike bude razriješen ili umre prije isteka mandata, Hrvatski sabor može raspisati izvanredne predsjedničke izbore, koji se održavaju u što kraćem roku kako bi se što prije izabrao novi predsjednik. Sve aspekte predsjedničkih izbora i mandata regulira “Zakon o izboru i imenovanju predsjednika Republike Hrvatske”.
Gdje glasaju birači na izborima?
Na izborima u Hrvatskoj 2024. godine, birači će imati priliku izabrati svoje predstavnike u Europskom parlamentu, Hrvatskom saboru i na predsjedničkim izborima. No, gdje će se birači moći glasati?
Birač koji ima prebivalište u Republici Hrvatskoj biračko pravo na navedenim izborima ostvaruje u pravilu glasovanjem na biračkom mjestu na području Republike Hrvatske određenom prema njegovom prebivalištu.
Ako se birač s prebivalištem na području Republike Hrvatske na dan održavanja izbora zatekne na području Republike Hrvatske, ali izvan mjesta prebivališta ili u inozemstvu, biračko pravo može ostvariti:
- izvan mjesta prebivališta, na biračkom mjestu u Republici Hrvatskoj na čijem području se birač zatekne na dan održavanja izbora, ako je uredu državne uprave, neovisno o mjestu upisa u registar birača, najkasnije 10 dana prije dana održavanja izbora, podnio zahtjev za privremeni upis te mu je isti odobren;
- na biračkom mjestu određenom u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u inozemstvu, na čijem području se birač zatekne na dan održavanja izbora, ako je nadležnom uredu državne uprave u Republici Hrvatskoj ili diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u inozemstvu, najkasnije 10 dana prije dana održavanja izbora, podnio zahtjev za prethodnu registraciju te mu je ista odobrena;
- na bilo kojem biračkom mjestu u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu na čijem području se birač zatekne na dan održavanja izbora, ako je nadležnom uredu državne uprave, u kojem je upisan u registar birača, najkasnije 10 dana prije dana održavanja izbora, podnio odgovarajući zahtjev te mu je iznimno izdana potvrda za glasovanje izvan mjesta prebivališta (tzv. žuta potvrda), bez navođenja mjesta boravka na dan izbora.
Birač koji nema prebivalište na području Republike Hrvatske biračko pravo ostvaruje na biračkom mjestu određenom u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u inozemstvu.
Kako se određuju biračka mjesta?
Biračka mjesta određuju se na razini izbornih jedinica. Za Europski parlament, Hrvatski sabor i predsjedničke izbore, Hrvatska je podijeljena u izborne jedinice prema geografskom području.
Kako bi se osiguralo da sva biračka mjesta budu pristupačna i lako dostupna biračima, izborne jedinice se dalje dijele na manje jedinice, a biračka mjesta se određuju na temelju broja birača u svakoj od tih manjih jedinica. Biračka mjesta moraju biti smještena u zgradama koje su pristupačne osobama s invaliditetom i moraju biti dovoljno prostrana kako bi primila sve birače.
Gdje se mogu pronaći informacije o biračkim mjestima?
Informacije o biračkim mjestima bit će objavljene na službenim internetskim stranicama Državnog izbornog povjerenstva. Tamo će birači moći pronaći popise biračkih mjesta, kao i informacije o tome gdje se nalaze i kada će biti otvorena.
Birači također mogu dobiti informacije o biračkim mjestima od lokalnih ureda Državnog izbornog povjerenstva, općina i gradova u kojima žive.
