Oko četiri milijuna ljudi na svijetu ove godine ide na izbore, što znači da slijede veliki demokratski procesi, a moguće i velike promjene. Upravo zbog toga, itekako je važna ova prigoda da s nizom kolega razgovaramo o situaciji u Europi i na jugoistoku Europe“, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković s Međunarodne sigurnosne konferencije u Münchenu. Naglasio je važnost konferencije s obzirom na krizu u Ukrajini te na Bliskom Istoku. Dotaknuo se i Bosne i Hercegovine koja je napredovala na europskom putu prema otvaranju pristupnih pregovora u ožujku.
U izjavi novinarima, osvrnuo se na dosad održane bilateralne susrete s albanskim premijerom Ramom, trenutnim tehničkim premijerom Sjeverne Makedonije Džaferijem, s grčkim premijerom Mitsotakisom i nizozemskim Rutteom.
Hrvatska se nastavlja snažno zalagati za europski put BiH
Najvažnijim je ocijenio sastanak s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH gospođom Borjanom Krišto. „Zajednički smo sagledali napredak koji se dogodio na razini BiH u protekla tri tjedna od zajedničkog posjeta gospođe Ursule von der Leyen, gospodina Ruttea i mene vezano za ispunjenje nekoliko kriterija kako bi BiH dobila odluku o otvaranju pristupnih pregovora s EU na Europskom vijeću u ožujku“, kazao je Plenković.
Dodao je da je donesen Zakon o sprečavanju pranja novca, slijedi donošenje Zakona o sudovima, Zakona o sprečavanju sukoba interesa, krenuo je cijeli postupak u vezi potpisivanja sporazuma s Frontexom te je donesen Nacionalni plan integracijskih aktivnosti na razini Vijeća ministra.
Plenković je napomenuo da su sve to uvjeti, naznačeni prije nekoliko tjedana u Sarajevu, koji čine odličan temelj za pozitivnu evaluaciju Europske komisije, nadležnog povjerenika Varhelyja i predsjednice Ursule von der Leyen.
„Takav pisani dokaz Komisije pomoći će šefovima država i vlada da se u ožujku donese strateška odluka za, nama najbitniju susjednu državu, Bosnu i Hercegovinu“, kazao je premijer, naglasivši pritom snažan poticaj i zalaganje hrvatske Vlade za europski put BiH.
Nastavljamo pomagati hrvatskim građanima
Upitan o ugrozama za Hrvatsku, predsjednik Vlade kazao je da su to još uvijek posljedice ruske agresije na Ukrajinu te najavio nastavak pomoći hrvatskim građanima.
„Moj temeljni cilj je da i dalje osiguramo priuštivu cijenu struje. Danas je cijena energetskog miksa 130 eura, a cijena koju plaćaju građani je 59, a mali i srednji gospodarstvenici 62 eura“ rekao je, naglasivši da je to tako zato što Vlada subvencionira Hrvatsku elektroprivredu.
Najavio je puštanje u javno savjetovanje i zakona na temelju kojega će ostati niska cijena PDV-a na plin.
„Smatramo da je to, u sklopu našega paketa, potrebno činiti i dalje s obzirom na ekonomsku, energetsku i inflatornu situaciju s kojom smo suočeni“, zaključio je. Osvrnuo se i na pitanje nezakonitih migracija koje su imale destabilizirajući efekt na niz europskih zemalja te je, stoga, nužno jačanje pitanje granica.
„Sigurnost schengenskih granica, vanjske granice EU i hrvatske granice, mora biti prioritet“, ocijenio je Plenković, dodavši da su, u tom kontekstu, ključne i obaveze u okviru NATO-a. Spomenuo je veće ulaganje u obranu i naoružanje, povratak vojske u nekoliko hrvatskih gradove, kupnju borbenih aviona Rafalea te nabavku helikoptera uz donaciju SAD-a.
Načelnik Glavnog stožera HV-a bit će netko s kime ministar obrane može surađivati
O dogovoru o nasljedniku načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske premijer je kazao da je to pitanje političkog dogovora te da će to biti netko s kime ministar obrane može surađivati.
Trumpovu izjavu da SAD neće štiti one članice NATO-a koje ne uplaćuju dovoljno ocijenio je lošom.
“Pogotovo ako se sjetimo kada je bio predsjednik i vrlo jasno je prozivao čelnike koliko izdvajaju za obranu. Ova izjava da potiče nekoga da napada saveznike, naravno da nije dobra. Jedno je biti u kampanji, drugo je biti odgovoran na vlasti”, poručio je Plenković.
Zgrožen je informacijom o smrti Alekseja Navaljnog, dodavši da nas, nakon agresije na Ukrajinu, ništa više ne čudi.
Predsjednik Vlade sudjelovao je, uz američkog senatora Dana Sullivana, na panelu u organizaciji Međunarodnog republikanskog instituta na kojem se raspravljano o važnosti daljnje pomoći Ukrajini, transatlantskim odnosima i energetskoj suradnji.
„Istaknuo sam postignuća Hrvatske u jačanju obrambenih sposobnosti, energetskoj diverzifikaciji i brzom gospodarskom oporavku nakon krize“, poručio je Plenković.
