Premijer Plenković pozvao je ključne aktere u kreiranju cijena na odgovorno ponašanje prema hrvatskim građanima u vremenu kada je Vlada, u neusporedivim vremenima krize, donijela niz mjera pomoći građanima i gospodarstvu. Poručio je kako je kod pitanja formiranja cijena na tržištu važan i angažman udruga za zaštitu potrošača pa i reakcije samih potrošača, poput današnje aktivnosti neodlaska u dućane i nekupovanja. "To je jedna važna i artikulirana poruka građana da prate i uspoređuju cijene i da smatraju da je dio tih cijena neprihvatljiv, u odnosu na cijene sličnih ili istih proizvoda u drugim državama", poručio je i dodao da će biti uzeta u obzir pri definiranju mjera administrativnog ograničenja cijena određenih proizvoda.
U uvodnom dijelu današnje sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema, a osobito na pitanje cijena.
Podsjetio da je prošloga četvrtka nakon sjednice Vlade održan sastanak s predstavnicima proizvođača, distributera, trgovačkih lanaca, HNB-a, HUP-a, HGK, Državnog inspektorata i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.
Ključne aktere u kreiranju cijena, naglasio je, pozvali su na odgovorno ponašanje prema hrvatskim građanima u vremenu kada je Vlada, u neusporedivim vremenima krize, snizila stopu PDV-a osobito na hranu, ali i sve druge ključne proizvode. Uz to, tu su i Vladine mjere subvencioniranja cijena naftnih derivata, struje i plina, uz administrativno ograničenje cijena.
Nakon tog sastanka, ministar gospodarstva Šušnjar nastavio je razgovore i s proizvođačima i s distributerima i s trgovcima, jer su svi oni lanac koji na kraju dovede do formiranja cijene koju na kraju plaća potrošač.
"Zbog toga je važno da u svakom od tih segmenata svatko malo pogleda u svoju marginu mogućnost smanjivanja cijena kako bi olakšali pritisak na kućne budžete naših sugrađana", poručio je premijer.
Inflacija je u prošloj godini bila 3 posto, dodao je, kako je Vlada i predvidjela u svojim projekcijama.
Što se tiče makroekonomskih pokazatelja, država u ovom trenutku ima drugi ili treći najveći rast unutar Europske unije u 2024. od 3,6 posto, istaknuo je kazavši da je prosjek rasta na razini EU-a i eurozone četiri puta manji nego hrvatski. Udio javnoga duga u BDP-u je 57,4 posto, a proračunski deficit 2,1 posto. Pritom je hrvatski kreditni rejting prema sve tri svjetske agencije podignut na investicijsku razinu A.
Na temelju konzultacija koje vodi Ministarstvo gospodarstva, najavio je premijer, na idućoj sjednici Vlade ažurirat će se lista proizvoda s ograničenom cijenom, a ona će biti proširena u odnosu na postojeću listu.
Hrvatska narodna banka najavila je svoje makroprudencijalne mjere, koje uređuju plasiranje kredita od strane banaka. Državni inspektorat ima nalog da vrlo ozbiljno pristupa kontroli cijena i situacije vezane za mjere koje su na snazi. Jednako tako, dodao je, i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja koja prije svega služi za to da gleda dolazi li na tržištu do usklađenih praksi koje potrošača dovode u nepovoljnu poziciju ukoliko se akteri na tržištu dogovaraju o cijenama.
Premijer Plenković poručio je kako je bitan i angažman udruga za zaštitu potrošača pa i reakcije samih potrošača, poput današnje aktivnosti neodlaska u dućane i nekupovanja.
"To je jedna važna i artikulirana poruka građana da prate i uspoređuju cijene i da smatraju da je dio tih cijena neprihvatljiv, u odnosu na cijene sličnih ili istih proizvoda u drugim državama", poručio je i dodao kako će biti uzeta u obzir pri definiranju mjera administrativnog ograničenja cijena određenih proizvoda.
Stav Vlade o situaciji u Ukrajini jasan i konzistentan od početka ruske agresije
Protekla tri dana premijer Plenković sudjelovao je na Godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, gdje je održao niz bilateralnih susreta i sudjelovao u tri rasprave na temu proširenja Europske unije, razvoja umjetne inteligencije i situacije u Ukrajini.
Sve su to bile prigode za pozicioniranje Hrvatske i njenih konzistentnih stavova kada je riječ i o politici proširenja i o digitalnoj transformaciji i o situaciji u Ukrajini, kazao je.
Otklonio je teze o navodnom promijenjenom stavu Vlade o ratu u Ukrajini, koje su se pojavile u određenim nepreciznim i netočnim medijskim interpretacijama njegovog izlaganja na panelu "Ukrajinski doručak" u Davosu ustvrdivši kako je stav Vlade jasan i dosljedan od početka ruske agresije.
Stoga je još jednom pojasnio stavove Hrvatske kada je riječ o novonastalim okolnostima nakon dolaska novog američkog predsjednika Trumpa i njegove očekivane inicijative za postizanjem primirja, a možda i dugoročnog rješenja.
"Iskazao sam vrlo jasan stav Hrvatske i hrvatske Vlade o solidarnosti i podršci Ukrajini sve ovo vrijeme ratne agresije koja traje već pune tri godine. Podrška hrvatske Vlade bila je jasna i konzistentna na temelju načela na kojima vidimo suvremeni svijet, poštivanje međunarodnoga prava, suvereniteta, teritorijalnog integriteta, načela dobrosusjedstva i protivljenja svakoj agresiji koja ima za cilj protupravno otimanje teritorija drugih zemalja", poručio je.
Svi su, naravno, za mir, kazao je premijer, ali ne za bilo kakav, naglasio je, nego za mir koji će u procesu dolaska do rješenja imati za stolom i Europsku uniju i Ukrajinu iznad svega, i to ojačanu i osnaženu, uz veliku financijsku, ekonomsku i vojnu pomoć, čemu i Hrvatska daje svoj doprinos.
Najavio je da će idućega tjedna Hrvatsku posjetiti ukrajinski premijer Denis Šmihal, što potvrđuje odlične odnose Ukrajine i Hrvatske, koju su ranije posjetili i predsjednik Vrhovne Rade Štefančuk i predsjednik Ukrajine Zelenski.
Želimo mirovni plan, naglasio je, koji će u prvoj fazi uključivati prestanak sukoba, a u drugoj fazi i ono što je krasilo Hrvatsku u vremenu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, a to je postupna reintegracija privremeno nelegalno okupiranih i anektiranih dijelova teritorija u ustavnopravni poredak Ukrajine.
Istodobno, dodao je, kada se pogleda Rusija i efekti restriktivnih mjera Europske unije, Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjene Kraljevine i drugih zemalja, nažalost svi ti paketi nisu do sada polučili onaj efekt koji se mislio.
Rusija živi i radi u ratnoj ekonomiji jer 40 posto njenoga proračuna i čak 9 posto BDP-a ide u obranu. Uz to, ima velike kapacitete novačenja, što svojih vojnika na dva kontinenta što pomoći Sjeverne Koreje.
Zato je važno u razgovorima voditi računa o temeljnim načelima, snažnoj potpori žrtvi, a to je Ukrajina, metodologiji dolaska do rješenja u kojoj će za stolom biti i Sjedinjene Američke Države i Europska unija i Ukrajina, i to osnažena, i naravno Rusija, jer bez nje je teško postići određeni mirovni dogovor.
To je konzistentan stav hrvatske Vlade, naglasio je i dodao da je to što je rekao u Davosu, ono što govori godinama i na sastancima Europskog vijeća i na svim važnim sastancima na međunarodnoj razini.
Prosječna plaća u studenom 2024. za 13,1 posto viša nego godinu ranije, uz rekordno visoku zaposlenost
Od ostalih tema izdvojio je podatke Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj neto plaći za studeni prošle godine koja je rasla sa 1.340 eura u listopadu na 1.366 eura. To je 13,1 posto veća plaća nego u studenome 2023.
Kada se to usporedi s rastom inflacije u istom razdoblju, realan rast plaća iznosio je 10 posto, naglasio je premijer. Medijalna plaća rasla je s 1.160 na 1.162 eura.
Trenutno je u Hrvatskoj milijun i 710 tisuća zaposlenih, što znači da smo i dalje u fazi povijesno najveće zaposlenosti i rekordno najniže nezaposlenosti.
Od ostalih tema izdvojio je obilježavanje vojnoredarstvene akcije Maslenica obilježene ranije ovoga tjedna te je još jednom zahvalio svim hrvatskim braniteljima, vojnicima i policajcima koji su kroz tu, kao i sve ostale, bitku u Domovinskom ratu dali najviše za hrvatsku slobodu.
Neprihvatljivo maltretiranje hrvatskih državljana u Srbiji
Osvrnuo se i slučaj zadržavanja i privođenja nekoliko hrvatskih državljana u Beogradu.
"Reagirali smo prema vlastima Srbije vrlo jasno o neprihvatljivosti ovakvog maltretiranja hrvatskih građana", poručio je.
Dodao je kako su o tom slučaju obaviješteni i ostali akteri u međunarodnoj zajednici, a Ministarstvo vanjskih i europskih poslova objavilo je reviziju preporuka o putovanjima hrvatskih građana u Srbiju.
Hrvatskim građanima preporuča se oprez, kazao je, u ovim okolnostima u kojima se Srbija nalazi.
Smatra kako nema nikakvoga smisla posebno argumentirati navodne optužbe o umiješanosti hrvatske države u prosvjede u Srbiji.
Jačamo svoje obrambene sposobnosti u potpunosti prelazimo s istočne na zapadnu tehnologiju
Jučer je u Hrvatsku sletio i deveti Rafale, a preostala tri stići će u veljači, ožujku i travnju, najavio je premijer, čime će se cijela eskadrila od 12 višenamjenskih borbenih aviona upotpuniti.
Time je zaokruženo najveće ulaganje u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo.
"Jačamo svoje obrambene sposobnosti, a osobito u svjetlu svih ovih ugroza s kojima je svijet suočen", poručio je premijer Plenković istaknuvši jasan okvir prelaska s istočne na zapadnu tehnologiju.
Podsjetio je da je ispunjena obveza koju imamo kao saveznica u NATO-u prelaskom granice od 2 posto BDP-a koje odlazi na izdvajanje za obranu.
Unutar tih 2 posto, čak 30 posto odlazi na modernizaciju, naglasio je i dodao kako su ogromni iskoraci napravljeni i u pogledu materijalnih prava hrvatskih vojnika i njihovih životnih uvjeta.
Osvrnuo se i na Svjetsko prvenstvo u rukometu zaželjevši hrvatskim rukometašima puno uspjeha u današnjoj utakmici, važnoj za daljnje kvalifikacije prema četvrtfinalu.
Nominacija za Oscara kulminacija niza uspjeha filma Čovjek koji nije mogao šutjeti
Vijest iz američke Akademije filmske umjetnosti i znanosti, koja je film Čovjek koji nije mogao šutjeti Nebojše Slijepčevića i producenata Katarine Prpić i Danijela Peka odabrala kao jednog od finalista za nagradu Oscar u kategoriji kratkometražnog filma, premijer Plenković ocijenio je sjajnom.
Dodao je kako se radi o kulminaciji niza uspjeha koji je film do sada zabilježio podsjetivši da je nagrađen Zlatnom palmom na festivalu u Cannesu, Grand prixom na Međunarodnom filmskog festivalu u Melbourneu i europskim Oscarom odnosno europskom filmskom nagradom.
"Ovo je prvi put od neovisnosti Hrvatske da je jedan hrvatski film dobio nominaciju, a nadamo se da će ona biti uspješna i do kraja", poručio je.
