Emisari Trumpa došli nespremni u München

Kakvo je ozračje ove subote bilo u Münchenu na međunarodnoj konferenciji o sigurnosti najbolje nam dočarava popodnevna izjava slovenske ministrice vanjskih poslova Tanje Fajon (inače jedine slovenske predstavnice na ovom skupu svjetske elite politike i diplomacije): „Hladan tuš potpredsjednika SAD JD Vancea Europljanima na račun slobode govora i demokracije u Europi u Münchenu još i danas snažno odjekuje“. U reakcijama su najglasniji i najoštriji upravo njemački domaćini, kojima je najviši predstavnik SAD namijenio najviše kritika, vjerojatno da izbjegne potrebu ili pažnju oko stvarnih problema sa rješavanjem krize oko rata u Ukrajini, koji najviše pogađa i ugrožava baš Europu. Emisar Trumpa za rješavanje ostvarenja mira u Ukrajini Keith Kellog bio je malo obzirniji. Smanjio je prosipanje savjeta o tome kako bi se trebala ponašati Ukrajina i približiti kompromisnin formulama(s drugim riječima o njegovim raznim modelima kapitulacije pred ruskim agresorom), pa je u kraćim izjavama konkretnije rekao što ga čeka ovih dana na putu po Europi. Tako će u slijedećem tjednu posjetiti Kijev, a onda će zajedno sa Stevenom Witkoffom, emisarom Trumpa za nadzor uloge Rusije u ukrajinskome ratu u Bijeloj Kući upoznati Trumpa sa stajalištima obiju zaraćenih strana, kako bi se tako oblikovao nov strateški okvir, što praktično znači da Zelenski opravdano govori kako Donald Trump još nema nikakav  plan za rješenje ostvarenja mira u Ukrajini. Reakcija iz Slovenije na neprimjereni nastup američkog potpredsjednika je smirenija,ali konkretnija, jer Tanja Fajon upozorava „da moramo u Europi ojačati ključne stupove i poluge, koji nas povezuju i tako zaštiti našu demokraciju“.

Državni tajnik u kabinetu predsjednika slovenske vlade, iskusni diplomat Vojko Volk, opunomoćen za međunarodnu sigurnost, uvjerava da se ne treba plašiti kako bi SAD mogla isključiti Europsku uniju iz pregovora o završetku rata u Ukrajini „jer ako Europa bude jedinstvena ne može joj se ništa takvoga dogoditi. Ako bi bili pregovori u kojima ne bi sudjelovala Ukrajina i Europska unija onda bi to bilo slično Münchenskoj  konferenciji iz 1938.godine, kada se britanski predstavnik Chamberlain   vratio uvjeren, da je postigao mir, nakon što je Adolfu Hitleru prepustio češke Sudete. Ako netko misli, da bi zadovoljili Putina sa priključenjem Donbasa, onda se strašno vara. Članstvo Ukrajine u NATO savezu bila bi najbolja mogućnost za trajni mir, iako Trump tu mogućnost ne uvažava“, kaže Volk, više  zabrinut zbog uvjerenja nekih europskih voditelja kao što je mađarski premijer Viktor Orban „da je Putin pobjednički političar, kojega bi se trebala bojati cijela Europa“.

Slovenski premijer Robert Golob je drugog dana konferencije i poslije očito nespremnih nastupa američkih predstavnika rekao da „Sloveniji, koja od prvog dana rata pomaže Ukrajini, nije svejedno kako će biti postignuto primirje. Od američkih saveznika očekujemo, da rješenje bude prihvatljivo za ukrajinski narod i da stajališta o tome budu na strani saveznika potpuno usklađena. Ukrajina nije samo kandidat za Europsku uniju nego je već kroz Vijeće NATO-Ukrajina i tijesna partnerica NATO saveza“, rekao je slovenski premijer.

U subotu predvečer ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio  je prijedlog Trumpa, za omogućavanje SAD dostup i iskorištavanje rijetkih elemenata u zamjenu za pomoć, koju pruža SAD kao saveznica Ukrajini u ratu protiv Rusije.  Obrazloženje Zelenskog govori o nespremnosti ili dvoličnosti SAD: „U prijedlogu nema jamstvo sigurnosti zaštite Ukrajine, a dogovor bi po tom prijedlogu potpisali ministri. Međutim ja sam predsjednik i moram imati utjecaj na vrijednost dokumenta. Riječ je o vrijednosti više tisuća milijardi dolara. To mora biti poseban sporazum zapadnih saveznika o zajedničkoj zaštiti prirodnih sirovina, koje su u Ukrajini, te o zajedničkim investicijama i iskorištavanju toga velikoga gospodarskoga potencijala“, dokazuje Zelenski pravnu neprimjerenost dokumenta i suprotno interesima Ukrajine i drugih europskih država.

Čini se, da je raspoloženje tijekom konferencije pobudilo predsjednika Ukrajine, da predloži zamjenu za slučaj američkoga otklanjanja pomoći u ratu, pa je na samoj konferenciji pozvao Europsku uniju da „djeluje dobro za Europu i ustanovi vlastite oružane snage za obranu od Rusije u vremenu kada Trumpova administracija budi sumnju u suradnju SAD u obrani Europe „, rekao je Zelenski. Ponukan čestim ponavljanjem američkih predstavnika na konferenciji, da će „SAD smanjiti troškove za europsku obranu“ i izjavom potpredsjednika Vancea, da se „završavaju godine starih odnosa između Europe i Amerike „Zelenski je rekao „da želi biti realan“. Međutim to ne znači da je bespomoćan i razočaran jer vjeruje u Europu i poziva je da djeluje za svoje dobro, kod čega dodaje, da to ne bi bila zamjena za NATO nego „poravnavanje troškova Europe i SAD“. Po Zelenskome, ako obranu ne povjerimo Bruxellesu, onda „možemo biti pod Moskvom“. U svemu tome Zelenski na kraju vidi potrebu, da „Europa surađuje sa SAD, jer bi inače Rusija možebitne podjele iskoristila i uništavala Europu. Ipak trenutačno je po Zelenskome  najvažnije, da „Europa bude jedinstvena i usklađena u vanjskoj politici, tako da bi mogao kraj rata biti naš prvi zajednički rezultat“.

Na kraju dana predsjednik Zelenski je Trumpovog emisara generala Kelloga pozvao, da kod posjete Kijevu izvrše obilazak dijela bojišnice i ostvare kontakte sa glavnim zapovjednicima Ukrajinske vojske i tako osobno steknu dojam o situaciji na fronti.