Drugoga dana svog boravka u Splitu, predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se s gradonačelnikom Splita Androm Krstulovićem Oparom i županom Splitsko-dalmatinske županije Blaženkom Bobanom.U izjavi nakon sastanka, predsjednik Vlade zahvalio je gradonačelniku i županu na prilici da se još jednom razmotre sva pitanja između Vlade, Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita. Naveo je da se Split, kao drugi najveći hrvatski grad, sjajno razvija i postaje jedna od ključnih turističkih destinacija."Ove smo godine i financijski podržali veliki festival Ultra koji stalno generira i prihode i dolaske mladih ljudi u Split. Danas smo u prvi plan stavili provedbu zaključaka sa sjednice održane 4. svibnja u Splitu, sa 37 točaka posvećenih Splitsko-dalmatinskoj županiji. Vlada vrlo pažljivo vodi realizaciju tih projekata, od kojih je 11 realizirano, a svi su ostali u tijeku. Naše je mišljenje da je za Split i Županiju posebno važno da Ministarstvo prometa, zajedno s Hrvatskim cestama prione realizaciji zaključaka koji bi trebali riješiti velike prometne gužve tijekom ljetnih mjeseci, u samome gradu, ali i prilazima Splitu", kazao je predsjednik Vlade istaknuvši pritom zapadni dio prema zračnoj luci, kao i istočni, prema Stobreču i Omišu.
Pohvalio je sve što je gradonačelnik Krstulović Opara napravio u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike i sa Fondom za zaštitu okoliša, kad je riječ o sanaciji odlagališta otpada Karepovac, te kazao da s tim aktivnostima treba nastaviti kako bi se dugoročno riješilo pitanje zbrinjavanja otpada s Centrom za gospodarenje otpadom Lećevica. Izrazio je zadovoljstvo rezultatima koje je Lučka uprava u proteklom vremenu postigla u investiranju u brojne lučke objekte diljem Splitsko-dalmatinske županije, najavivši da će se nakon sutrašnje sjednice u Hvaru potpisivati ugovori koji će u sljedećih sedam-osam godina, a riječ je o investicijama od gotovo stotinu milijuna eura, podići kvalitetu života i bolju povezanost Splita s brojnim otocima u Dalmaciji.
Razgovaralo se i o demografskim pitanjima. Premijeru su osobito drage informacije koje je dobio od župana Bobana o poboljšanim brojkama u Splitsko-dalmatinskoj županiji i naporima kojima lokalna i područna samouprava komplementira aktivnostima Vlade na politici demografske revitalizacije.
Najavio da će sutrašnja sjednica Vlade u Hvaru biti posvećena dvjema ključnim temama: "Jedna je razvoj hrvatskih otoka, a druga je temeljita analiza rezultata hrvatske turističke godine, ne više sezone", kazao je predsjednik Vlade i dodao: "Vidjet ćete da je ovo rekordna godina s očekivanih 19,5 milijuna turista, 106 milijuna noćenja, 12 milijardi eura prihoda, milijardu eura investicija u turizam. "Što se tiče otoka, vidjet ćete izvješće za 2017. koje će predstaviti ministrica Žalac. Kad se zbroje sva ulaganja u hrvatske otoke, ona na godišnjoj razini iznose milijardu i 700 milijuna kuna."Kazao je da se radi o izrazito velikom novcu, koji govori o posvećenosti Vlade razvoju otoka, a sa novim Zakonom o otocima koji uvodi koncepciju pametnih otoka, bolju povezanost, bolji gospodarski razvoj, značit će lakši život ljudi na otocima, zajedno sa gotovo 50 točaka Vlade koji se odnose na otoke u svim priobalnim županijama, u znak podrške hrvatskim otocima i njihovom razvoju.Predsjednik Vlade zadovoljan je i time što je u tri dana koliko će trajati posjet Splitsko-dalmatinskoj županiji, imao priliku jučer biti u Makarskoj, gradu koji se također dobro razvija i u kojem Vlada podržava brojne projekte kojima se bave i gradonačelnik i nova gradska uprava.
Drago mu je i što je bio u mogućnosti jučer prisustvovati inauguraciji novoga rektora Sveučilišta u Splitu, te održati predavanje mladima u okviru konzultacija s građanima na Pravnom fakultetu. "Vrlo sadržajan boravak, stalna i otvorena komunikacija i suradnja. Hrvatska vojska je tu u službi zajednice, hrvatska policija također", kazao je premijer Plenković koji je danas u Splitu u pratnji potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića. "Ovo je predani angažman i poruka suradnje svih Vladinih resora s drugim najvećim hrvatskim gradom i sa Splitsko-dalmatinskom županijom u kojoj živi više od 11% stanovnika Hrvatske", poručio je predsjednik Vlade.
Na novinarski upit kako Vlada namjerava ubrzati provedbu ingerencija na lokalnoj razini kad se radi o provedbi Zakon o otocima, predsjednik Vlade je odgovorio:
"Prije svega, izrada Zakona o otocima uključivala je sve dionike, od kojih su oni najzainteresiraniji, a to su naši otočani, davali svoj doprinos i pridonijeli sadržaju tog zakona. Mislim da je to kvalitetan zakon, s kojim idemo nakon 20 godina provedbe postojećeg. On je u skladu s najsuvremenijim europskim rješenjima, i uvjeren sam je proces decentralizacije, pa i fiskalne, temeljem naših odluka u odnosu na 2017. i 2016. – Županija ima 26 milijuna kuna više, Grad ima 46 milijuna kuna više. To znači da Vlada želi osnažiti kapacitete jedinica lokalne i područne samouprave, da bi oni koji su najbliži građanima, mogli realizirati projekte. Sutra će ministrica predstaviti Zakon, mislim da će on biti dobar, očekujem njegovo usvajanje u Hrvatskome saboru i sukladno tome, poboljšanje kvalitete života na otocima."
Novinare je zanimalo koji su od dogovorenih projekata najbliži realizaciji. "Mislim da je za Split i za Splitsko-dalmatinsku županiju, najvažniji angažman Hrvatskih cesta, osobito pravac Mravinci-Stobreč koji bi trebao rasteretiti prometne gužve koje nastaju u ljetnim mjesecima, kao i pravac od Resnika prema Splitu da se omogući brži željeznički promet koji bi povezao zračnu i trajektnu luku i rasteretio gužve u samome gradu zbog ogromnog broja automobila.Privrženi smo ispunjavanju svih projekata”, poručio je.Dodao je da je za grad Split, kao turističko, kulturno, jadransko i mediteransko, sveučilišno središte važno rješavanje dva temeljna pitanja: jedno je promet, a drugo je pitanje infrastrukture, zgrada sudstva, javne uprave i policije.Upitan za mišljenje o potrebi sazivanja sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost, predsjednik Vlade kazao je da je sve o tome već kazao u Hrvatskom saboru.
"Što se mene tiče, u kontaktu sam sa svim institucijama koje se bave nacionalnom sigurnosti. S predsjednicom sam se vidio dvaput u zadnjih 15 dana, razgovarali smo o toj temi i tu nema nikakvih dilema što se tiče Vlade. Policija, DORH, SOA moraju rasvijetliti što se i kako događa i tko je odgovoran za curenje informacija iz pravosudnog ili sigurnosnog sustava", odgovorio je predsjednik Vlade. "Vrlo dobro poznajem nadležnosti i podjelu vlasti u Republici Hrvatskoj, to je načelo s kojim bi se mnogi trebali familijarizirati, a ova Vlada ni na koji način ne utječe niti na rad pravosuđa, niti radi bilo kakav politički pritisak na policiju ili Državno odvjetništvo. DORH je neovisno i samostalno tijelo koje ima svoje zakonske zadaće, ovlasti i kompetencije, ljude koji imaju iskustvo i što se tiče moje Vlade, vrlo je jasna jedna poruka, a to je da nikakvog političkog pritiska nema, niti će ga biti, dapače", poručio je.
Na pitanje o Uljaniku, predsjednik Vlade podsjetio je novinare da su jučer imali priliku vidjeti izvješće Ministarstva financija. ,,Dok se ne riješi pitanje plana restrukturiranja koji treba biti realan i održiv, te prihvatljiv za Europsku komisiju, Vlada nema u ovom trenutku nema neku drugu mogućnost osim da posegne za dosadašnjim uobičajenim postupcima, a to je da novac svih vas iz proračuna da jednoj kompaniji. Ako krenemo tim putem, tako bismo mogli financirati bilo koju kompaniju koja dođe u poteškoće i tome nema kraja. Mi ćemo, s naše strane, pomagati iznalaženje održivog rješenja", kazao je predsjednik Vlade, podsjetivši da je 31,5 milijarda kuna otišla kao potpora brodogradilištima u proteklih 28 godina. "Brodogradnja treba opstati, ali mora opstati na način da to bude na tržišnim osnovama", zaključio je. IZVOR: Vlada
