Obnova drvene i kamene građe, primjena inovativne metode biokonsolidacije te projekti usmjereni na veću dostupnost i uključivanje osoba s različitim potrebama obilježili su radno ljeto u Trakošćanu. O tome kako se čuva vrijedna baština, ali i otvara novim generacijama posjetitelja, govore ravnateljica muzejske ustanove Dvor Trakošćan dr. sc. Goranka Horjan, restauratorica Valentina Meštrić i kustos Vinko Kovač.
Trakošćan je jedno od onih mjesta kojima se posjetitelji uvijek iznova vraćaju, privučeni njegovom poviješću, arhitekturom i slikovitim krajolikom. No iza dojmljive slike dvorca, koji se uzdiže na stijeni iznad jezera, stoji i mnogo manje vidljiv posao – svakodnevna briga o očuvanju građevine, njezinih izvornih materijala i svega onoga što ovo kulturno dobro čini posebnim. Ljeto je u Trakošćanu stoga proteklo u znaku radova, istraživanja i novih projekata, a jesen donosi dodatni iskorak prema dostupnijoj i uključivijoj kulturnoj baštini.
Kamen - početak obnove u prvom dvorištu
„Ulaganja u dvorac naša su stalna zadaća. Moramo voditi računa o njegovu očuvanju, sigurnosti posjetitelja, ali i o tome da Trakošćan bude mjesto dostupno što širem krugu ljudi”, ističe ravnateljica dr. sc. Goranka Horjan, izdvajajući dva važna ulaganja koja su započela tijekom ljeta.
U sklopu prekograničnog projekta Interreg Hrvatska – Slovenija „Dostupnost i inkluzija kao temelj kulturne baštine i turizma” obnovljen je podizni most na ulaznoj kuli, a zamijenjena je i dotrajala drvena građa u prvom, odnosno sjevernom dvorištu dvorca. Riječ je o zahvatima koji možda nisu uvijek u prvom planu posjetiteljskog doživljaja, ali su itekako važni za očuvanje građevine i ugodan boravak u njezinu prostoru.
Podizni most prije i nakon obnove
„Bio je posljednji trenutak tj. krajnje vrijeme da se pojedini dotrajali dijelovi obnove i dodatno učvrste. Pritom smo vodili računa o sigurnosti i potrebama posjetitelja, ali i o tome da se svi zahvati izvedu u skladu s pravilima zaštite kulturne baštine”, ističe ravnateljica Horjan.
Radovi su obuhvatili i kamenu građu, osobito na južnoj terasi, gdje su zabilježena najizraženija oštećenja. Provedeni su čišćenje i konsolidacija kamenih elemenata, nadomještanje dijelova koji su nedostajali te završna zaštitna impregnacija. No, upravo je obnova kamena donijela i jednu posebno zanimljivu priču – primjenu inovativne metode koja bi mogla imati šire značenje za zaštitu povijesnih građevina, a priču o tome detaljnije nam je iznijela restauratorica Valentina Meštrić.
Bakterije koje pomažu očuvati povijesni kamen
"Trakošćan je izgrađen na stijeni koju čine slojeviti konglomerati i pješčenjaci, a dio tog lokalnog kamena ugrađen je i u samu strukturu dvorca. Stoljeća izloženosti vremenskim prilikama, a posebno oštrim zimama ovoga kraja, ostavila su tragove na njegovoj površini i postupno oslabila njegovu strukturu.
Naš je zadatak bio sanirati postojeća oštećenja, učvrstiti oslabljenu kamenu građu i usporiti njezino daljnje propadanje, uz očuvanje izvornog materijala i povijesnog izgleda. Kod takvih zahvata nije dovoljno da kamen ponovno bude čvrst. Važno je da sačuva svoja izvorna svojstva i da se intervencija što manje primijeti”, objašnjava restauratorica dodajući: "Posebnost ovog zahvata krije se u metodi biokonsolidacije, koja je ovom prilikom prvi put primijenjena u Hrvatskoj. Za učvršćivanje kamena korištene su bakterije Sporosarcina pasteurii, koje potiču stvaranje kalcijeva karbonata. Na taj se način u oslabljenoj strukturi kamena stvara nova mineralna mreža koja povezuje zrnca materijala i povećava njegovu čvrstoću."
Kamen prije zahvata
Riječ je o tehnologiji koju je patentirala francuska tvrtka Soletanche Bachy, a u Trakošćanu je primijenjena u suradnji s domaćom tvrtkom Tutotum i njezinim dugogodišnjim partnerima, francuskom tvrtkom ECP – Entreprise pour la Conservation du Patrimoine, specijaliziranom za materijale i sustave za konzerviranje i restauriranje.
„Prednost je ove metode u tome što se kamen može učvrstiti bez bitne promjene boje, izgleda i paropropusnosti. To je iznimno važno kada radimo na povijesnoj građi jer ne želimo narušiti njezinu autentičnost. Cilj je očuvati ono što je izvorno, a istodobno materijalu vratiti potrebnu čvrstoću”, ističe restauratorica.
Glavni konzervatorsko-restauratorski radovi su završeni, no istraživanja se nastavljaju. U tijeku su završna kontrolna mjerenja i usporedba rezultata različitih analiza, a dosadašnji nalazi ohrabruju pa restauratorica nadalje kaže: „Preliminarni rezultati pokazali su da je kamen nakon tretmana gotovo devet puta otporniji. To su rezultati koje treba dodatno provjeriti i znanstveno obraditi, a nakon završetka istraživanja bit će predstavljeni i stručnoj javnosti”.
Kamen poslije zahvata
U projektu su, uz navedene tvrtke, sudjelovali Laboratorij za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i Zavod za gradbeništvo Slovenije, uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. Tako se obnova trakošćanskog kamena pretvorila i u priliku za povezivanje konzervatorske struke, znanosti i novih tehnologija.
Od pristupne staze do digitalnih vodiča
Dok se restauratori bave očuvanjem materijala, u Trakošćanu razmišljaju i o tome kako posjetiteljima olakšati dolazak do dvorca i omogućiti im kvalitetniji doživljaj baštine. Obnova drvene građe u prvom dvorištu dio je upravo takvog promišljanja. „Dostupnost ne znači samo omogućiti nekome da dođe do dvorca. Važno je i da se ovdje može sigurno kretati, odmoriti, razumjeti ono što vidi i ravnopravno sudjelovati u kulturnom životu. Zato ove radove treba promatrati u širem kontekstu povećanja fizičke i digitalne pristupačnosti”, objašnjava kustos Vinko Kovač.
Prošle je godine, uz potporu Ministarstva kulture i medija, završena sanacija pristupne staze do dvorca. Sljedeći je korak bio projekt „Dostupnost i inkluzija kao temelj kulturne baštine i turizma”, poznat i pod nazivom DIKULT, kojim se nastoji ukloniti prepreke s kojima se susreću starije osobe, osobe s poteškoćama u kretanju te slijepe i slabovidne osobe.
Zamjena drvene građe u prvom dvorištu
Dvor Trakošćan za provedbu projekta osigurao je 249.240 eura potpore, od čega se 80 posto sufinancira iz europskih fondova. Nakon istraživanja i analize potreba među projektnim partnerima, kao jedno od područja koje zahtijeva intervenciju izdvojena je dotrajala drvena građa u sjevernom dvorištu. „Građa je zamijenjena uz poštovanje restauratorsko-konzervatorskih smjernica i bez oštećivanja kulturnog dobra.
Time smo dobili sigurniji i ugodniji prostor u kojem se posjetitelji mogu odmoriti nakon uspona do dvorca, neovisno o tome hoće li razgledati muzej ili će se zadržati samo u njegovu vanjskom prostoru”, kaže Kovač. Radovi su završeni krajem rujna, a promjene su već vidljive posjetiteljima. U obnovljeni prostor početkom listopada uvjerili su se i partneri na projektu, koji su se u Trakošćanu okupili na zajedničkom sastanku. (naslovna fotografija)
Ipak, to je tek dio planiranih aktivnosti. U sljedećim projektnim razdobljima predviđena je nabava električnih vozila koja bi osobama s poteškoćama u kretanju olakšala uspon do dvorca. Planira se i daljnje unapređenje digitalne pristupačnosti, izradom digitalnih vodiča te prilagodbom internetske stranice i internetske trgovine kako bi ih lakše koristile slijepe i slabovidne osobe uz pomoć svojih pomagala.
Poster projekta DIKULT
„Želimo da kulturna baština bude dostupna što većem broju ljudi. Tehnologija nam pritom može biti važan saveznik jer omogućuje da sadržaje koje čuvamo i predstavljamo približimo i onima kojima su dosad bili teže dostupni”, naglašava Kovač.
Kultura kao prostor jednakih prilika
"Fizička pristupačnost samo je jedan dio inkluzije. Jednako je važno omogućiti ljudima da u kulturi aktivno sudjeluju, razvijaju svoje interese i izražavaju kreativnost. Upravo je tome namijenjen drugi projekt koji će obilježiti jesen i nastaviti se provoditi tijekom sljedeće godine.
Riječ je o projektu „Otkrivanje svjetova: kultura za jednake prilike”, financiranom iz Europskog socijalnog fonda, uz partnerstvo Ministarstva kulture i medija, u okviru poziva „Inkluzivne usluge ustanova u kulturi”.„Kultura treba biti prostor u kojem svatko može pronaći nešto za sebe, razvijati svoje sposobnosti i sudjelovati u skladu sa svojim interesima i mogućnostima.
Zato smo željeli osmisliti raznovrstan program koji će djeci i mladima s poteškoćama omogućiti da upoznaju različita područja umjetnosti i kreativnog izražavanja”, navodi ravnateljica Goranka Horjan te dodaje: "Voditeljica projekta je kustosica Kristina Majcen, koja je u suradnji s vanjskim partnerima osmislila ukupno 31 radionicu.
Poster projekta Otkrivanje svjetova
Program obuhvaća dramske i likovne radionice, fotografiju, strip, animirani film i kreativno pisanje. Raznolikost sadržaja omogućit će polaznicima da odaberu aktivnosti koje ih najviše zanimaju i u kojima se mogu kreativno izraziti. Radionice počinju ove jeseni, a nastavit će se tijekom 2027. godine. Njihov je cilj potaknuti kreativnost, osobni razvoj i aktivnije sudjelovanje djece i mladih s poteškoćama u kulturnom životu.
Tim projektom ne želimo samo ponuditi pojedinačne radionice, nego postaviti temelje za daljnji razvoj inkluzivnih programa u našoj ustanovi. Važno nam je da se djeca i mladi ovdje osjećaju dobrodošlo, da imaju priliku istraživati vlastite interese i da kultura postane dio njihova svakodnevnog iskustva”, ističe ravnateljica Horjan.
Baština koja se čuva za budućnost
Radovi na kamenu i drvenoj građi, istraživanje novih metoda konzerviranja te programi namijenjeni većoj pristupačnosti na prvi se pogled mogu činiti kao odvojene aktivnosti. U Trakošćanu ih, međutim, povezuje ista ideja: sačuvati vrijednu baštinu i omogućiti da u njoj uživaju i generacije koje dolaze. Dok se na povijesnoj građevini primjenjuju suvremene tehnologije kako bi se usporilo propadanje izvornih materijala, istodobno se razvijaju načini na koje će posjetitelji različitih mogućnosti i potreba moći upoznati njezinu priču.
Kamen - ispitivanje otpora bušenju
„Očuvanje kulturne baštine dugoročan je posao koji traži stalnu brigu, ulaganja i suradnju različitih stručnjaka. Pritom ne smijemo zaboraviti da baština nije samo ono što čuvamo, nego i iskustvo koje omogućujemo ljudima koji dolaze”, zaključuje ravnateljica Goranka Horjan.
Trakošćan tako nastavlja povezivati svoju bogatu prošlost sa suvremenim pristupima zaštiti i predstavljanju kulturne baštine. Dvorac ostaje prepoznatljiv simbol hrvatske povijesti, ali i prostor koji se postupno prilagođava novim potrebama, s jasnim ciljem da njegova vrata budu otvorena što širem krugu posjetitelja.
