Hrvatska ima veliki potencijal za iskorištavanje geotermalne energije, prema konzervativnim procjenama iz tog obnovljivog izvora mogli bi dobivati više od 800 MW električne energije, naročito na području Panonskog bazena koji ima 60 posto viši geotermalni gradijent (stupanj porasta temperature s dubinom) od europskog prosjeka.
„Prevedeno u konkretne brojke, to znači da će se bušenjem do dubine od dvije tisuće metara uobičajeno pronaći ležišne stijene temperature oko 100°C, a na dubini od tri tisuće metara temperatura jeko 150°C, što je već sasvim pristojna temperatura za proizvodnju električne energije. Kad se to usporedi, primjerice, s Nizozemskom, u kojoj se za temperaturu od 150°C mora bušiti čak do pet tisuća metara dubine, jasno je da smo u europskim razmjerima vrlo atraktivni“, pojasnio je voditelj Grupacije za geotermalnu energiju HGK Dragutin Domitrović.
„Radi se o dosta konzervativnim procjenama Agencije za ugljikovodike koje su temeljene na raspoloživim podacima o nekoliko tisuća izbušenih, istražnih i razradnih bušotina u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko desetljeća. Stvarni potencijal je i veći, a to nam može donijeti značajne gospodarske koristi“, ističe Domitrović i napominje da nakon izgradnje prve geotermalne elektrane u Cigleni kraj Bjelovara sve više raste interes investitora i jedinica lokalne samouprave za ovim obnovljivim izvorom energije.
Prednost geotermalnih elektrana u odnosu na druge OIE je stabilnost, one proizvode električnu energiju 24 sata na dan, neovisno o utjecaju vremenskih prilika. Geotermalna energija se, osim za proizvodnju električne energije, može koristiti u toplinarstvu, ali i u poljoprivredi za grijanje staklenika za što su potrebne puno niže temperature, a time i manje dubine bušotina. To bi mogla biti velika komparativna prednost za budući razvoj moderne i globalno konkurentne poljoprivredne proizvodnje u Slavoniji.
Dodatna prednost Hrvatske u iskorištavanju geotermalnog potencijala je duga tradicija i iskustvo u istraživanju i eksploataciji podzemnih ležišta. Naime, u kontinentalnom dijelu zemlje izbušeno je oko 4.500 istražnih i razradnih bušotina tako da dobro poznajemo svoje podzemlje, odnosno imamo kvalitetne podatke koji će olakšati daljnji razvoj sektora.
„Cijela Europa nalazi se pred novim programskim razdobljem od 2021. do 2027. godine te se kroz novi Europski zeleni plan snažan naglasak stavlja na transformaciju gospodarstva prema održivosti, čemu zasigurno može doprinijeti i geotermalna energija. Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za RH omogućuje provedbu projekata u budućem programskom razdoblju za obnovljive izvore energije u koje pripada i geotermalna energija. Stoga ohrabruju najave nacionalnih institucija u snažnije poticanje istraživanja i kartiranja potencijala“, poručila je direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Marija Šćulac Domac.
Inače, prema podacima Europskog vijeća za geotermalnu energiju (EGEC) u Europi je trenutno u pogonu 130 geotermalnih elektrana. Izvješće o europskom geotermalnom tržištu za 2019. godinu navodi da je trenutno u fazi izgradnje 36 elektrana, a planira se izgradnja još 124 geotermalne elektrane. Ukupni kapacitet planiranih projekata prema EGEC je 3,3 GW.
