Drugog dana službenog posjeta Švicarskoj Konfederaciji, predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović posjetila je Tehnološko sveučilište u Zürichu (ETH), gdje se susrela s hrvatskim profesorima, istraživačima i studentima sveučilišta i znanstveno-istraživačkog centra te održala predavanje na Europskom institutu Sveučilišta u Zürichu.
„S posebnim sam ponosom ovdje iskazala počast dvojici velikana međunarodne znanstvene scene, hrvatskim nobelovcima Lavoslavu Ružički i Vladimiru Prelogu koji su svojim rezultatima, istraživanjima i otkrićima zadužili svjetsku znanost, a ime svoje domovine upisali u vječni popis genijalnih umova“, kazala je Predsjednica nakon što je položila cvijeće kod spomen ploča hrvatskim nobelovcima.
Predsjednica Republike zahvalila je Sveučilištu što hrvatski znanstvenici nisu samo upisani u povijest Tehnološkog sveučilišta nego i danas pruža priliku mnogim hrvatskim talentima da razviju svoje sposobnosti, usavršavaju svoja znanja i umijeće. „Ponosna sam i što trenutno ovdje studira i radi oko 75 hrvatskih znanstvenika, a posebno cijenim što su upravo doktori Nenad Ban i Srđan Čapkun svojim znanstvenim trudom zaslužili iznimno važne pozicije redovnih profesora te zamjenika voditelja Instituta za informacijsku sigurnost i Instituta za molekularnu biologiju i biofiziku“, kazala je Predsjednica zaželjevši im da svoje znanstvene karijere barem djelomice vežu uz svoju Domovinu koja se njima ponosi, ali i koja ih i treba, zaključila je predsjednica Grabar-Kitarović.
U nastavku dana Predsjednica Republike održala je predavanje na Europskom institutu Sveučilišta u Zürichu na temu „Europa - izazovi u sve kompleksnijem svijetu“. Naš je zadatak ne dopustiti Europi da padne kada se spotakne, a sada je jedan od tih trenutaka, poručila je u predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Predsjednica je govorila o sedam tisuća kilometara dugoj Željeznoj zavjesi koja je nakon rata podijelila Europu na dva dijela i koja je izolirala istočne države i stavila ih pod represivne vlade. "Rekla bih da se danas Željezna zavjesa pretvorila u Svilenu ili Pamučnu zavjesu jer i dalje vidimo razlike između onoga što je nekad bio zapad i istok Europe ili između takozvanih starih i novih članica EU-a", kazala je Predsjednica.
"Vide se razlike u standardima životnim, u stanju infrastrukture, ali i mentalne razlike", dodala je. Poručila je kako je danas nužno brisanje tih granica, kao i usredotočenost na koheziju i povezanost, što će ojačati Europu, ali ju i osnažiti u očima drugih svjetskih sila.
"Najopasnija stvar koju možemo danas napraviti je raslojavanje Europe i stvaranje druge klase građana, što će dodatno stvoriti ogorčenost" stanovništva prema EU-u. U tom kontekstu se osvrnula na Inicijativu triju mora koju je pokrenula s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom i čiji je cilj upravo izjednačavanja standarda starih i novih članica EU-a.
Govorila je i o potrebi širenja Unije na jugoistok, istaknuvši kako je njezino mišljenje da će taj dio Europe "imati mir i sigurnost tek kad su te države u potpunosti integrirane u EU, a one koje to žele i u NATO savez".
Pritom je naglasila kako ne voli termin Balkan, iako poštuje one koji se ponose što dolaze od tamo. Predsjednica Grabar-Kitarović smatra kako su "Balkan" i "balkanizacija" postali termini koji označuju rat i patnju, što ne doprinosi "mentalnoj percepciji i osjećajima Europljana prema daljnjem proširenju Unije". Umjesto toga, bolji, "geografsko neutralni" termin je jugoistok Europe.
Govoreći o EU-u općenito, Predsjednica je kazala kako ona treba rebrendiranje ako želi postati globalna snaga, "najveće područje slobode, jednakosti, sigurnosti, prilika i blagostanja za sve ljude".
Upozorila je kako je Europa trenutno u opasnom trenutku jer se dijeli na razne grupe, pa je pozvala na pronalazak zajedničkih temelja, ali i izrazila optimizam.
"Europa je ustala, a naš je zadatak da joj ne dopustimo da padne kad se spotakne. Ovo je jedan od tih trenutaka i smatram da se moramo ujediniti i početi raditi na tome da se ustane", zaključila je predsjednica Grabar-Kitarović.
