Župan Međimurske županije Matija Posavec svojim vrijednim radom i aktivnostima u prvome, a osobito u svome drugom mandatu i više se nego dokazao, osobito kada je riječ o realizaciji mnogobrojnih projekata financiranih iz sredstva EU. Zbog njegove iznimne radišnosti i sjajne elokvencije, te srdačne komunikacije u susretu s žiteljima Županije političar je novoga kova koji je ponajprije orijentiran na opće dobro. U svome radu potvrdio se ne samo u podržavanju razvoja i podizanja razine javnog standarda u Međimurskoj županiji kroz mnogobrojne vladine i europske projekte već i u situaciji krize vezano uz pandemiju COVID-19. U političkom se pogledu razišao s HNS-om, svojom bivšom strankom, te je na Parlamentarne izbore odlučio ići kao nezavisan kandidat ali ponovno u suradnji s lijevom opcijom. Evo što nam je rekao o sjajnom nošenju Županije s koronavirusom, postignutim rezultatima u svom drugom mandatu i razlozima kandidiranja na parlamentarnim izborima.
- Kako je Međimurska županija preživjela prvi val COVID-a-19
- Prvi val koronavirusa preživjeli smo najbolje u Hrvatskoj. Ako gledamo službene brojke naša incidencija je sedam oboljelih na 100.000 stanovnika. Ukupno smo imali osam oboljelih, ali jedna osoba se samo statistički vodila kod nas tako da smo dobro prošli ne samo zbog broja oboljelih nego zbog strateškog pristupa kojeg smo definirali još u veljači. Dakle mi smo u najbržem roku nabavili opremu za naše zdravstvene ustanove i na vrijeme smo ih zatvorili: promijenili režim rada, uspostavili trijažne šatore, te COVID-19 ambulante, zaštitili primarnu zdravstvenu zaštitu odnosno ambulante opće prakse. Također, kroz svakodnevne sjednice Stožera civilne zaštite informirali smo javnost, poštovali smo odluke Nacionalnog stožera i donosili neke nove mjere. To je veći bio naš uspjeh s obzirom na činjenicu da se nalazimo na prostoru gdje nam je svakog vikenda dolazio veliki broj ljudi koji su na radu u inozemstvu, a te zemlje, poput Austrije, Njemačke su bile visokorizične. Međutim imamo tu sreću da je stanovništvo u Međimurju vrlo ozbiljno shvatilo epidemiološke mjere i ta samodisciplina uvjeren sam je najzaslužnija za rezultate koje smo postigli. Pripremajući se za drugi val mi u ovome trenutku imamo samo jednu oboljelu osobu te se nadamo da će što dulje tako i ostati. Svaki dan pratimo situaciju u Međimurju. Imamo drugačiji režim rada u našim zdravstvenim ustanovama, zatvorili smo za posjetitelje domove za starije osobe i nemoćne osobe te se nadamo da će takva povoljna situacija ostati i dalje.
- Unatoč COVID-u vi ste u županiji, koja važi kao gospodarski najrazvijenija u RH, zapravo cijelo vrijeme u gospodarskom smislu bili aktivni. Gospodarstvo nije prestajalo s radom kako vam je to uspjelo?
- U našoj županiji gospodarstvo je pro-izvozno orijentirano i zbog toga proizvodnja nije mogla stati. S druge strane, mi kao javni sektor, kao Županija, imali smo u izvedbi gotovo 50 kapitalnih projekata koji također nisu zaustavljeni, jer da smo to učinili možda bi nekoliko stotina radnih mjesta bilo ugroženo. Dakle, naše su građevinske firme radile cijelo vrijeme, naravno uz poštivanje epidemioloških mjera, tako da smo u vrijeme prvog vala korona krize uspjeli završiti radove na četiri osnovne škole, otvoriti gradilišta na još dvije, završiti radove na srednjoj školi, završiti bolnicu i građevinski dio za prvi znanstveno-istraživački centar i u visoku fazu izvođenja radova doveli revitalizaciju Starog grada Zrinskih. To su projekti vrijedni više stotina milijuna kuna i to je bila jedna dosta važna potpora našem gospodarstvu, jer kada vam funkcionira građevina, onda i sve ostalo funkcionira i mogu se nastaviti i završni radovi i opremanje. Mi smo danas unatoč korona krizi u vrlo aktivnoj dinamici kako bismo ostvarili naš cilj, a to je da do studenoga završimo sve što smo otpočeli da bismo mogli krenuti s nekim novim projektima.
Bez obzira na to i mi smo kao županija podržali gospodarstvo s financijskim mjerama potpore gdje smo pomogli svakog tko je ostao bez posla, svim učenicima koji su sudjelovali u nastavi osigurali smo potpuno besplatni školski obrok. Osim toga pojačali smo i niz mjera preko natječaja za razvoj i održivost poljoprivredne proizvodnje, kroz mjere za poduzetništvo podržali smo i obrte i ostale segmente našeg društva, počevši od zdravstvenih djelatnika, do ostalih zaposlenih te umirovljenika i studenata kroz jednokratne potpore.
- Koliko je ukupno europskih sredstava došlo u Županiju za vašeg mandata?
- Ako gledamo samo ovaj drugi mandat, dosadašnje tri godine ukupni iznos je milijardu i tristo milijuna kuna. Direktno oko 600 milijuna kuna otišlo je na sustav obrazovanja, zdravstva i kulture, a ostatak putem aglomeracija koje su bile realizirane na području grada Čakovca, što je i završeno, a sada se redi na aglomeracijama Gornjeg i Donjeg Međimurja jedna je aglomeracija na području Donje Dubrave, a druga na području Murskog Središća.
- Izdvojite nam deset najvećih projekata u Međimurju koji su realizirani?
- S obzirom da je nama iznimno važno tj. smatramo, a i to je neka naša agenda da je regija onoliko jaka i stabilna koliko je usmjerena prema boljem standardu stanovnika i ako imate funkcionalnu zdravstvenu skrb i ako imate dobro obrazovanje, a mi ono što možemo je stvarati infrastrukturne uvjete i tako činiti najviše za svoje građane. Samo ulaganja u zdravstveni sustav na području Županije iznosila su u protekle tri godine 183 milijuna kuna. Upravo smo ovih dana za pacijente otvorili dograđeni moderniziran Paviljon 3, čakovečke Opće bolnice, a taj projekt vrijedan je 68 milijuna kuna. Također, izgradili smo novu zgradu Doma zdravlja, dakle digli na višu razinu primarnu zdravstvenu zaštitu, nabavili smo uređaj za magnetsku rezonanciju, dogradili smo Radiološki centar, obnovili Odjel neonatologije i operacijske sale Odjela kirurgije u OB Čakovec...
U području obrazovanja obnovljeno je dvadesetak osnovnih i srednjih škola, izgradili smo Studentski dom, obnovili Učenički dom, a u kulturi i turizmu revitaliziramo Stari grad Zrinskih, dobili smo i projekt vidikovca na Marđetkinom bregu, a tu su i dva znanstveno-istraživačka centra i tri obnovljene zgrade poduzetničkog inkubatora.
- Vi ste u kontinentalnom dijelu Hrvatske najdalje otišli u turizmu, pa kolika su ulaganja u taj segment gospodarstva?
- Brojke u turizmu su dobre imajući u vidu da smo županija koja je relativno mala, koja nema more, ali ima puno sadržaja kontinentalnog turizma kao što su prirodne ljepote, bogata povijesna baština, kultura, ornitologija, prirodne vrijednosti. Možemo se pohvaliti i da smo 12 milijuna kuna povukli za projekt Muzeja prirodoslovlja, odnosno muzeja prirodnih vrijednosti u Križovcu, revitalizirali smo poučnu stazu na području Općine Sveti Martin na Muri i sada adaptiramo jednu kuću u srcu Međimurja u Frkanovcu, koja će biti jedan centar za odmor i za edukaciju o onome što imamo od prirodnih vrijednosti u tom dijelu Međimurja. Rekao sam već da smo dobili odobren projekt vidikovca na Marđetkinom bregu, a svake godine pola milijuna kuna izdvajamo i za nove turističke projekte te podupiremo one koji stvaraju dodanu turističku vrijednost. Podupiremo turističke manifestacije, međutim koronakriza je i nama pomrsila konce tako da su i nama pale brojke kao i drugima. Ostvareni rezultati su za oko 70 do 80 posto manji pa smo izašli s jednim projektom koji se zove Međimurje daje više. Nije nam dakle cilj da drastično smanjimo cijene naših usluga nego je cilj da držimo kvalitetu i da ponudimo vrhunsku kvalitetu na način da svaki turist koji dođe u Međimurje dobije jedan kupon s kojim će imati određene benefite u uslugama i korištenju sadržaja koje imamo u Međimurju. To nam i dosta dobro ide, ne samo kao kampanja nego već imamo i neke dolaske turista kojima svake godine želimo ponuditi nešto više.
- Kako žive mladi u vašoj županiji?
- Ako nam ne odgode Forestland bit će to jedan od sadržaja koji će privući mlade, što se tiče koncerata. Mladi imaju na raspolaganju dobru strukturu obrazovnih institucija počevši od Učiteljskog fakulteta do veleučilišta, studentski i učenički dom, sportske sadržaje, pa mislim da mogu imati vrlo sadržajan život što se tiče svega što Međimurje nudi. Osim toga sve nam je blizu, pa oko nešto nedostaje lako je otići i u susjedstvo.
- Kako je s tim odlaskom u susjedstvo što se tiče posla, idu li u potrazi za „boljim životom“ mladi vaše županije i dalje radije preko granice, u inozemstvo, nego prema Zagrebu i Hrvatskoj?
- Uvijek je Međimurje bila regija koja je ekonomski gravitirala zemljama gdje su primanja veća, poput Austrije i Njemačke, jer imate 40-ak kilometara do austrijske granice, 500 kilometara recimo do Münchena, pa nije problem ni otići. Sve je to dobro dok nema onog pravog iseljavanja u smislu da netko uzme obitelj, ovdje proda kući i ode iz Međimurja. Ovi dnevni migranti koji odlaze raditi u Graz ili neke gradove koji su bliže pa onda svaki vikend dođu doma i taj novac koji zarade vani donesu doma potpomažu razvoj svoga kraja. Naravno omogućeno nam je to i iz razloga što smo zemlja EU-a pa je ta migracija i mobilnost radne snage normalna i sve je isto kao da idu raditi i u Zagreb. Ali mi upravo mijenjamo strukturu gospodarstva, ulažemo u visoku gospodarsku dodanu vrijednost s ciljem da motiviramo mlade da ostanu ovdje. Pa ako smo u jednom poduzetničkom centru uspjeli okupiti 60 start-up tvrtki koje nisu njihovi visoko-obrazovani kadrovi napustili nego su odlučili raditi ovdje i razvijaju IT sektor i neke druge gospodarske grane, onda mislim da je to dobra poruka da uspješno mijenjamo strukturu gospodarstva i da naši visokoobrazovani kadrovi mogu ovdje ostati i opstati.
- I na kraju o izborima, bili ste član HNS-a, a sada ste nezavisni, a na izbore opet idete s lijevom opcijom?
- Za mene se ništa ne mijenja, jer 2015/16. godine bio sam kandidat na listi za parlamentarne izbore koje su činile stranke koje tu listu čine i danas, a to su SDP, HSS, HSU, MDS. Te stranke su mi i do sada u ovom mandatu pružile podršku u predstavničkom tijelu – županijskoj skupštini i to je neki moj znak zahvalnosti i suradnje s obzirom na to da ovaj kraj i cijeli sjever Hrvatske diše prema toj opciji. To je vidljivo i po rezultatima i predsjedničkih i parlamentarnih pa i lokalnih izbora i kroz tu političku platformu, što je meni i jedini i cilj, želim pridonijeti da se glas Međimurja i Sjevera čuje bolje, više i jače i u Zagrebu i da se naše vrijednosti i naše brojke i rezultati možda preslikaju i na ostatak Hrvatske. Kad imate takve ciljeve onda ih puno teže možete ostvariti kad idete sami jer dobijete jedan ili dva mandata koji vam nekad ništa ne znači, odnosno dobijete mandate pa ste u oporbi te vam i opet ništa ne znače. Zato smatram da su mi kroz platformu suradnje u Restart koaliciji sigurno veće šanse ukoliko će biti pobjeda na izborima. Puno će biti lakše kroz tu suradnju neke ideje, vrijednosti i rezultate koje imamo ovdje u Međimurju implementirati u nacionalnu politiku, a to je moja želja, cilj i uloga. I nadam se svemu najboljem.
- Što su vaše izborne poruke?
- Moja je poruka da su poruke ljudi Sjevera Hrvatske dakle i Međimurske i Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije i Podravine tj. svih koji gravitiraju 3. izbornoj jedinici uvijek bile poruke reda, rada i odgovornosti. Mi smo uvijek bili neka druga Hrvatska, neka bolja Hrvatska i to se prema mnogim istraživanjima vidi po svim brojkama i trendovima. Međutim, zapostavljeni smo bili godinama, uvijek se više ulagalo u neke druge regije, uvijek su drugi bili vredniji od nas i to se konačno jednom mora promijeniti i moramo dati svoj doprinos, a ovdje ne mislim samo na sebe nego i na sve ostale aktere koji su politički aktivni, a dolaze sa sjevera Hrvatske. A pritom mislim i ne samo da budemo vjerni političkim strankama i opcijama nego najprije vjerni svojim biračima ovdje na sjeveru. Mislim da zajedno možemo napraviti puno. Ja na ove izbore idem kao nezavisni kandidat ali na platformi Restart koalicije i sasvim sigurno kroz svoja načela, vrijednosti i poruke koje sam zastupao i koje već sedam godina živim i na poziciji župana planiram zastupati i na dalje i na bilo kojoj poziciji na kojoj ću u buduće biti.
