Goranka Horjan, ravnateljica Muzeja Dvor Trakošćan u razgovoru za portal Hia osvrnula se na proteklu 2024. godinu u kojoj je proslavljena 70. obljetnica od osnutka muzejske ustanove u dvorcu Trakošćan, a uz događanja kojima je obljetnica obilježena podsjetila nas je i na brojne druge započete ili realizirane projekte te velike planove za 2025.
- Dvor Trakošćan obilježavao je u protekloj godini svoju 70 obljetnicu, možete li za naše čitatelje izdvojiti ključna događanja i aktivnosti koje su organizirane u povodu 70. obljetnice?
- Tijekom cijele 2024. godine intenzivno su se odvijale brojne programske aktivnosti vezano uz obilježavanje 70 godina rada Muzeja. Krilatica „Povezani kroz vrijeme“ odabrana je kao glavna poruka obljetnice jer ne samo da povijest samog dvorca seže u daleku prošlost, već je poslužila za povezivanje Muzeja s današnjom publikom. Bogato kulturno nasljeđe Trakošćana obvezuje Muzej da ga kroz muzejske programe stalno prenosi i tumači današnjim generacijama te smo u stalnom postavu uveli novi multimedijalni doživljaj u proširenoj stvarnosti „Oživljeni Trakošćan“. Na taj način posjetiteljima je omogućen edukativan i zabavan doživljaj zanimljivom nadgradnjom bogatog muzejskog ambijenta kroz odabrane tematske cjeline.
Također, velika obljetnička izložba „Tko tu koga ženi“ autorice Andreje Srednoselec, kustosice muzeja Dvor Trakošćan, bila je otvorena u travnju 2024. uz središnju proslavu obljetnice koju je otvorila ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek. Izložba je kroz temu ženidbenih veza pojasnila zašto danas posjetitelji šećući prostorima dvorca mogu vidjeti ne samo grbove Draškovića već i drugih uglednih plemićkih obitelji s kojima su njihovi članovi ulazili u brak. O tome svjedoče i galerije portreta u stalnom postavu. Često u srednjovjekovnoj i novovjekovnoj feudalnoj priči dominiraju muški protagonisti pa je ovo bila prilika sagledati i njezinu žensku stranu dvorca. Na ovu izložbu se odlično nadovezala gostujuća međunarodna izložba „Žene u samostanu Arouca“.
Druga velika obljetnička izložba otvorena je u listopadu 2024. godine, a njezin autor je viši kustos Ivan Mravlinčić. Stoljećima je trakošćanski dvorac mijenjao vlasnike i izgled, od srednjovjekovne utvrde postaje najromantičniji dvorac Hrvatske i gotovo da nema turističke promidžbe Hrvatske bez slike Trakošćana. Gotovo četiristo godina pripadao je grofovima Drašković, a s njihovim odlaskom u turbulentno vrijeme nakon Drugog svjetskog rata sudbina dvorca bila je vrlo neizvjesna. Zaslugom muzejske struke i hrvatskih konzervatora dvorac je postao javna muzejska ustanova i 1954. g. otvorio svoja vrata posjetiteljima i upravo tu transformaciju prati ova izložba naslovljena „Od burga do muzeja“, a koja će u svibnju ove godine za Noć tvrđava biti postavljena u Velikom Taboru kao gostujuća izložba.
- Na što ste posebno ponosni - čime ste uspjeli dodatno obogatili muzejsku ponudu, poput posebnih izložbi, publikacija i programa za posjetitelje?
- Važno mi je da je naš trud vidljiv i prepoznat. Ušli smo u obljetničku 2024. godinu sa snažnom željom osvježiti ne samo svoje muzejske aktivnosti već i s namjerom unaprjeđenja komunikacije s korisnicima i publikom na svim razinama. Ta nastojanja prepoznata su u javnosti što pokazuje i recentna medijska analiza s preko 870 objava od kojih je najveći dio pozitivan, manji dio neutralan, a negativnih objava uopće nije bilo. Pozitivnu sliku muzeja potvrđuje niz priznanja i nagrada dobivenih u zadnjih godinu dana. Naime, Trakošćan je uvršten među najbolje INSTAGRAM destinacije u Hrvatskoj po mišljenju publike, dobio je općinska i županijska priznanja za međunarodnu promociju, a u prosincu i ICOM Hrvatska nagradu za međunarodni projekt Žene nose svijet. Pojačala se prisutnost na društvenim mrežama, radi se nova web stranica muzeja, a jedan od preduvjeta da muzej bude bolje vidljivi je i novi vizualni identitet koji se pažljivo gradio.
- Kakav je bio odaziv javnosti i jeste li zadovoljni interesom posjetitelja?
- I tu bilježimo poboljšanja te smo u 2024. imali oko 10.000 posjetitelja više nego prethodne godine. Ukupno oko 71.000 ulaznica za muzej. Veseli nas završetak uređenja jezera pa u 2025. očekujemo još bolju posjećenost. To se odražava i na financije pa ukupan prihod Dvora Trakošćan u 2024. godini u usporedbi s onim u 2023. godini iznosi 161 posto, u prvome redu zahvaljujući povećanim vlastitim prihodima, većoj posjećenosti kao i povećanoj potpori osnivača. U odnosu na 2022. godinu povećanje ukupnog prihoda je u 2024. godini 262 posto. Tijekom 2024. se bilježi i povećani vlastiti prihod u odnosu na 2023. godinu.
- Uz proslavu obljetnice ostvarili ste i nove suradnje u partnerstvu s drugim domaćim i međunarodnim kulturnim institucijama i umjetnicima, kojima i kroz kakve projekte?
U 2024. vraćeno je i jezero koje je velika atrakcija prostora odnosno okoliša Dvorca, jeste li zadovoljni i kako će se to odraziti na veću turističku posjećenost muzeja i destinacije u godinama koje slijede?
- Trakošćan je danas nacionalni muzej smješten u prekrasnom ambijentu park-šume s jezerom i upravo ga to krajobrazno jedinstvo s okolišem čini toliko drukčijim od ostalih muzeja. Obljetnicu je stoga možda najvidljivije obilježio interes javnosti da se trakošćansko jezero što prije uredi i vrati u prvobitni izgled – jer posjetitelji ga sagledavaju kao cjelinu. Do kraja ljeta Hrvatske vode su završile radove na izmuljivanju jezerskog dna što je omogućilo povratak vode u jezero. No cijeli proces je potrajao budući da je jezero puni prirodnim padalinama te je svoj puni sjaj jezero vratilo tek kasno najesen. Čišćenje jezera imalo je negativan utjecaj na posjećenost muzeja i tek krajem godine zabilježen je veći povratak posjetitelja. Istovremeno je jezero i poribljeno, završen je dio šetnica što će potaknuti veći broj dolazaka.
No, za ozbiljnije pomake potrebna je daleko snažnija promocija i veća podrška turističkog sektora. U siječnju smo se u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom i Udruženjem hrvatskih putničkih agencija, čiji smo član postali prošle godine, predstavili na međunarodnom sajmu u Utrechtu no, to je kap u moru. Također je važno da se putem natječaja otvorenih za turističke zajednice provode programi na lokaciji koji dodatno animiraju dolazak turista a posebno onih iz drugih zemalja. To bi dalo polet i otvaranju novih ugostiteljskih i pratećih sadržaja za razvoj publike u okolice što sada nedostaje. Trakošćan čini što može no, sva gostovanja glazbenika, kazališnih predstava, organizacija događanja i slično traže velika sredstva, a se to mora popratiti i dobar marketing i kampanje oglašavanja na ključnim tržištima poput Zagreba što ne može „pasti“ samo na muzej.
- Sve se više muzeja okreće digitalizaciji. Jeste li u proteklom razdoblju započeli projekte digitalizacije muzejskih zbirki ili implementirali suvremene tehnologije kako biste unaprijedili postav odnosno online dostupnost institucije publici?
- Uz proširenu stvarnost koju smo smo kroz aplikaciju realizirali tijekom 2023. i promovirali 2024. i u ovoj godini planiramo iznenađenje za našu publiku. Naime u veljači otvaramo escape-room koji će omogućiti posjetiteljima koji se žele zadržati na lokaciji zanimljivu interakciju u kojoj može sudjelovati cijela obitelj. I uz to puno naučiti o povijesti dvorca. I uz izložbu o lovstvu koja je središnja izložba u 2025. planiramo uključiti multimedijalne sadržaje.
Intenzivno radimo na obradi zbirki, kadrovski smo se ojačali pa je to sada moguće. Ove godine smo izdali tri publikacije i sve će imati svoju elektronsku inačicu koja će biti dostupna na novoj mrežnoj stranici koja se finalizira i omogućit će novo iskustvo za korisnike. Potrebno će biti stalno dodavati poboljšanja kako bi online iskustvo posjetitelja bilo na što višoj razini.
- Koji su glavni ciljevi i prioriteti Muzeja Dvor Trakošćan za 2025. godinu tj. možete li nam otkriti planove za nova događanja, izložbe ili projekte u nadolazećem razdoblju?
- Uz već spomenutu izložbu o lovstvu koju radimo s Lovačkim muzejom iz Zagreba i Hrvatskim lovačkim savezom koji slavi 100 godina postojanja pripremamo i druge izložbene poslastice. Prva se otvara 15. veljače, a posvećena je Jurju Draškoviću u povodu 500 godina njegovog rođenja. Krajem godine otvaramo izložbu o vojnim postrojbama i prikazima vojne tematike u Dvoru Trakošćan te sličnim primjerima u srednjoj Europi.
Predani smo međunarodnoj suradnji jer smatramo da je naša baština ali i povijest općenito premalo poznata pa se trudimo projektima razmjene i gostovanja to unaprijediti. Također smatramo da je razumno i opravdano da kada se već uloži ogroman istraživački rad i trud u postavi izložba u Trakošćanu osigurati da ona poslije gostuje na drugim destinacijama. Tako Izložba „Tko tu koga ženi?“ u svibnju gostuje u Portugalu a krajem godine u sjevernoj Makedoniji. Pregovaramo i o gostovanju drugih naših izložbi a želimo predstaviti i naš novi vizualni identitet kroz priču o Trakošćanu – zasad je to u Puli i u Zadru.
- S obzirom na izazove s kojima se susreću kulturne ustanove, kako planirate osigurati financijska sredstva za buduće projekte?
- Programi se jedino mogu realizirati uz financijsku podršku pa ulažemo puno truda da programe oblikujemo da budu interesantni publici kako bi lakše osigurali podršku ali i da budu visoko kvalitetni kako bi dobili potporu Ministarstva kulture i medija. Zaista velika hvala Ministarstvu koje nam zapravo omogućuje da imamo ovako respektabilan program. Trudimo se ostvariti i vlastiti prihod kako bi mogli pomoći ne samo u realizaciji programa za publiku već i u održavanju dvorca i okoliša.
- Postoje li planovi za prijavu na domaće ili europske fondove za kulturu i baštinu?
- Uvijek se javljamo na pozive koji podupiru aktivnosti koje mi možemo provesti ili pak za koje imamo pripremljenu dokumentaciju u skladu s uvjetima poziva. U tijeku je prijava na poziv INTERREG Slovenija – Hrvatska i to s dva projekta. U projektu „CBC Chef“
Dvor Trakošćan je vodeći partner, a s hrvatske strane partneri su Muzeji Hrvatskog zagorja i Sveučilište u Zagrebu - Fakultet organizacije i informatike, Varaždin dok su slovenski partneri Posavski muzej Brežice, Kozjanski park iz Podsrede te Općina Krško. Projektom se žele riješiti zajednički izazovi projektnog područja jer postoji potreba za modernizacijom i stvaranjem integriranog proizvoda koji se temelji na novim trendovima i potrebama nove generacije posjetitelja. U prvom planu je korištenje modernih tehnologija usmjerenih na snažniji doživljaj baštine kod posjetitelja te kombinacija pristupa s modernim digitalnim alatima uz primjenu načela “zelene turističke ponude”.
Drugi projekt „Granica bez prepreka“ zagovara veću dostupnost prekograničnih lokacija te želi predstaviti osnovne informacije o digitalnoj i fizičkoj dostupnosti ciljanih područja u području kulturnih i turističkih atrakcija. Uz razvoj metodologije i analize stanja na razini partnera izradit će se zajednička osnovna studija s dobrim praksama. Slijedi izrada materijala za obuku i treninzi a zatim implementacija strategija digitalne i fizičke pristupačnosti s akcijskim planovima djelovanja. Dvor Trakošćan je u projektu partner dok je vodeći partner iz Slovenije Znanstveno-raziskovalno središće Bistra Ptuj.
- Koja je Vaša poruka posjetiteljima i ljubiteljima kulturne baštine, što biste poručili posebno mladima da biste ih potaknuli na veće zanimanje za kulturnu baštinu?
- Muzeji su svugdje u svijetu prepoznati kao važna mjesta neformalanog učenja koja donosi brojene koristi društvu, a posebno mladima. Jedna britanska studija koja je prije nekoliko godina predstavljena na skupu u Zagrebu pokazala je kako mladi koji posjećuju muzeje u budućnosti imaju ne samo uspješnije karijere i već i grade bolje odnose unutar zajednice. Mislim da bi obrazovne institucije trebale sustavnije dolaziti u muzeje, ne samo projuriti našim postavima tijekom izleta već i redovito sudjelovati u našim edukativnim programima, stručnim vodstvima i ostalim sadržajima. Neke škole to zaista rade no postoji prostor za poboljšanja u brojnim drugim slučajevima.
Često se ta dodana vrijednost muzeja uzima zdravo za gotov no, slabo se o tome vodi evidencija osim koz naše godišnje izvještaje koje prikuplja Muzejski dokumentacijski centar. Onda zapravo vidimo koje su to impresivne brojke koje stoje iza našeg muzejskog rada. Tu mislim na sve kolege u Hrvatskoj koji predano rade, iznimno su kreativni i u pravilu vole svoj posao.
I još jedna stvar za promisliti. Čini mi se da je kod baštine još uvijek snažniji naglasak na konzervaciji nego na edukaciji u muzejima. Neizmjerno je važno graditi buduću muzejsku publiku koja će kasnije znati cijeniti što je baštinila. Ova današnja publika mora znati prepoznati vrijednosti baštine koja mora imati i svoju suvremenu svrhu. Socijalna integracija je pri tome također važna, jer nema baštine bez baštinika.
- Kao dugogodišnja ravnateljica Muzeja, što Vama osobno znači i kakav je osjećaj voditi ovako važnu instituciju, u današnje vrijeme kada se sve više primjenjuju umjetna inteligencija i druga čuda moderne tehnologije?
- Kada pogledam unatrag primjećujem velike pomake. Kada sam počela raditi još smo koristili pisaće mašine, a danas govorimo o primjeni umjetne inteligencije koja sastavlja stručne tekstove. Svi mi koji radimo u muzejima moramo stalno usavršavati svoja znanja jer nam i nova publika dolazi s novim zahtjevima i očekivanjima. Svakako ne treba izgubiti fokus i treba raditi dobre odabire.
- Muzej dobiva novi logo, tko je autor i koja je glavna poruka novog vizualnog identiteta Muzeja?
- Da, 14. siječnja smo javnosti predstavili naš novi vizualni identitet. Ono što nas zanima jest javna percepcije brenda, odnosno način na koji će javnost gledati na Trakošćan na temelju svojih interakcija i iskustava. Važan je taj spoj kvalitetno oblikovane robne marke koji je svojevrsni alat za prenošenje same esencije ustanove i stvarna percepcija muzeja u javnosti koju oblikuju različiti čimbenici, uključujući iskustva posjetitelja ali i ton komunikacije. Razvijanje snažnog identiteta brenda je proces, kroz brand definiramo temeljne vrijednosti muzeja i ono što ga čini jedinstvenim. U radionicama koje su stručnjaci Dvora Trakošćan održali s dizajnerima iz Studija Rašić i Vrabec usmjerili smo se na osobnost, ton poruka i prepoznatljiva obilježja. To je jedan kompleksan put u kojemu se sagledavaju različite perspektive i analiziraju temeljne vrijednosti muzeja, a sve kulminira središnjom porukom brenda koja sažima te elemente. Novi vizualni identitet je iznimno dobro prihvaćen i od struke i od publike pa Dvor Trakošćan planira dalje promocije i razvoj komunikacije u smjeru koji je novi brend zacrtao.
