„Imali smo situaciju da gospodarstvo nije pretjerano ulagalo u istraživanje i razvoj te nije bilo poveznice sa znanstvenom zajednicom. Ni državi nije bilo lako balansirati između te dvije strane. Sama činjenica da danas imamo tematska inovacijska vijeća govori dovoljno da smo uspjeli okupiti sve dionike i ljude koji mogu unaprjeđivati inovacijski sustav i ostvariti naše ciljeve“, rekao je potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš na konferenciji Nacionalni inovacijski sustav – rješenja za globalne izazove – rješenja za globalne izazove, održanoj danas u sklopu Strateškog projekta za podršku uspostave Inovacijske mreže za industriju i tematskih inovacijskih platformi, koji provodi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u partnerstvu s Hrvatskom gospodarskom komorom, a sufinanciran je bespovratnim sredstvima iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova.
Cilj konferencije bio je promovirati važnost suradnje poslovnog sektora, znanstveno-istraživačke zajednice i tijela javne vlasti te istaknuti važnost rada na dugoročno održivom nacionalnom inovacijskom sustavu.
„Inovacije su neophodne za konkurentnost na globalnom tržištu i održivi razvoj. Danas više nego ikad svjedočimo brzim promjenama. Iziskuju prilagodbe i nove načine funkcioniranja i poslovanja. Pandemija nas je preko noći prisilila na promjenu i pokazala koliko je važna suradnja sa znanstveno-istraživačkim sektorom,“ rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoja i supredsjedatelj Nacionalnog inovacijskog vijeća Tomislav Ćorić, osvrnuvši se i na važnost inovacija u kontekstu zelene tranzicije za Hrvatsku te naglasivši da je nužno osigurati poslovnom sektoru poticajno okruženje za istraživanje i razvoj te stalno educirati.
„U inovacijskom sustavu u posljednje vrijeme bilježimo velike uspjehe, imamo ih nekoliko. Poruka koju moramo povući iz toga je da se može. Funkcioniranje inovacijskog sustava je put. Ne možete se probuditi jednoga dana ujutro i uspostaviti ga. Ni zemlje s razvijenim sustavom poput Izraela i Finske nisu ga uspostavile preko noći,“ rekao je ravnatelj Instituta Ruđer Bošković dr. sc. David Matthew Smith, naglasivši da je možda sad vrijeme budemo hrabriji i pametniji.
Jedan od rezultata Strateškog projekta za podršku uspostavi inovacijske mreže za industriju i tematskih inovacijskih platformi jest i osnivanje Tematskih inovacijskih vijeća (TIV) koja su uspostavljena za svako od pet tematskih prioritetnih područja Strategije pametne specijalizacije (Zdravlje i kvalitetu života, Energija i održivi okoliš, Promet i mobilnost, Sigurnost, Hrana i bioekonomija). Svaki se TIV, u pravilu, sastoji od predstavnika poslovnog sektora (70 posto), predstavnika znanstveno-istraživačke zajednice koji djeluju u području relevantnom za pojedini TIV (20 posto) te predstavnika tijela javne vlasti (10 posto).
Tako je u sklopu konferencije održan i panel s predstavnicima TIV-ova, koji je moderirala državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman.
Prof. dr. sc. Dragan Primorac, predsjednik Tematskog inovacijskog vijeća za zdravlje i kvalitetu života važnost osnove za inovaciju ilustrirao je na primjeru Imunološkog zavoda, čija je golema tradicija mogla jamčiti da sada budemo među onima kojima razvijaju cjepiva. „Tu nažalost nismo mogli participirati.“
„Energetika i okolišne tehnologije prilika su za iskorak za Hrvatsku. S jedne strane razvija se nacionalna infrastruktura, a s druge strane možete pronaći subjekte koji će tu zadovoljiti svoje potrebe. Ključna je uloga javnog sektora, uz EU poticaje koji nam se stavljaju na raspolaganju, da se uključi hrvatsko gospodarstvo i provedbeno i inovacijski,“ rekao je doc. dr. sc. Ernest Vlačić, predsjednik Tematskog inovacijskog vijeća za energiju i održivi okoliš.
„Hrana je vrlo dinamično i interdisciplinarno područje. Ključni pokretač inovacijskih ciklusa posljednjih godina je zdravlje. Za nas je to prilika. Ne možemo biti konkurentni u proizvodima niske dodane vrijednosti. Moramo trčati za posebnošću koja dolazi iz naše sprege sa znanošću,“ rekla je dr. sc. Jasmina Ranilović, predsjednica Tematskog inovacijskog vijeća za hranu i bio-ekonomiju, direktorica istraživanja i razvoja u Podravci.
Petar Milas, zamjenik predsjednice Tematskog inovacijskog vijeća za promet i mobilnost i direktor poslovnih informacija Altproa, osvrnuo se na ulogu koju je imao logistički sustav tijekom pandemije i utjecaj na gospodarstvo. „U našem slučaju nismo mogli isporučiti nijedan komad opreme u trećem i četvrtom mjesecu, ni naručiti. Vidjeli smo i nedostatke i mogućnosti za napredak,“ rekao je Milas, istaknuvši i tvrtku Gideon Brothers kao primjer inovativnosti u sklopu ovoga TIV-a, koja radi na automatizaciji i umjetnoj inteligenciji u prometu.
„Postoji kontinuitet podrške razvoju ovog tematskog inovacijskog vijeća. Što se tiče sigurnosti, Hrvatska već je svojevrsni inovator. Po tome što smo odredili sigurnost kao strateški prioritet, inovativni smo na razini EU, rekao je Goran Basarac iz Tematskog inovacijskog vijeća za sigurnost i izvršni direktor za strateški razvoj i provedbu projekata Šestan-Busch, uz napomenu da je snaga obrambene industrije u snažnoj orijentiranosti prema izvozu te da to treba nastaviti poticati
