Online radionica o novostima autorskopravnog uređenja u medijskoj industriji, u organizaciji Odjela za upravljanje kvalitetom Hrvatske gospodarske komore, pozabavila se aktualnom temom reforme autorskog prava na europskoj razini koja je donijela brojne novosti po pitanju zaštite novinskih izdavača i novinara, kao i organizacija za emitiranje na Internetu.
„Cilj je kroz tematske radionice u organizaciji HGK informirati i podignuti stručni kapacitet naših članica o novoj regulativi na području zaštite autorskih prava. Upravo mediji će biti ti koji će o ovome informirati javnosti pa je važno da su među prvima upoznati sa svim detaljima novog zakona o autorskim pravima i srodnim pravima koji stupa na snagu vjerojatno početkom iduće 2021.godine“, uvodno je istaknuo savjetnik predsjednika HGK doc.dr.sc. Petar Mišević.
Propisi koji uređuju ova pitanja vrlo su složeni i tehnološki uvjetovani, a na radionici ih je podrobnije analizirala cijenjena međunarodna stručnjakinja dr. sc. Romana Matanovac Vučković, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu i voditeljica radne skupine za izradu novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima koji ovih dana ide na prvo čitanje u Sabor.
Istaknula je kako nova regulativa pomaže nakladnicima i autorima da u pregovorima s velikim internetskim platformama i medijskim agregatorima lakše dođu do naknada za svoj rad, a to drži ključnim za održivost kreativne i kulturne industrije.
Smatra i da će se reformom autorskih prava na razini Hrvatske i EU pomoći novinskim nakladnicima, televizijama i radiju da ostvare bolju zaštitu i kontrolu nad korištenjem njihovih sadržaja online.
„Pravo novinskih nakladnika u hrvatskom zakonodavstvu ne postoji kao originalno pravo, već oni imaju autorska prava koja su stekli od samih autora – novinara i fotografa, kroz ugovore. Zbog tereta dokazivanja stjecanja prava iskorištavanja za svaki pojedini tekst i sliku su pred sudovima imali negativna iskustva. Novo srodno pravo novinskih izdavača omogućuje im pravo umnožavanja, distribuiranja, prerade i pravo priopćavanja javnosti u bilo kojem obliku“, naglasila je Matanovac Vučković.
Pojasnila je kako srodno pravo novinskih nakladnika nije autorsko pravo, već ga nakladnik stječe zbog investicije, organizacije i prezentacije sadržaja, a pripada mu po samom zakonu (ne treba nikakva registracija, nikakav ugovor). Ni na koji način nije ovisno o autorskom pravu, ali ne smije štetiti autorskim pravima novinara, fotoreportera, urednika i drugih autora, a nakladnik ga može izvršavati kako hoće jer je njegovo pravo (nije dužan nikakve ugovore sklapati niti ikoga išta pitati da bi ga mogao izvršavati).
Za same novinare nema velikih promjena, ustvrdila je Matanovac Vučković. „Autori djela koja su uvrštena u novinsku publikaciju (novinari, fotografi) moraju dobiti odgovarajući dio naknade koju novinski izdavači prime za korištenje njihovih novinskih izdanja od pružatelja usluga informacijskog društva. Prema prijedlogu novog Zakona, redovita plaća je i naknada za autorska prava. Dodatna naknada može se ugovoriti između radnika i poslodavca ili odrediti pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom, a ako je korištenje autorskog djela stvorenog u radnom odnosu imalo bitan doprinos na povećanje dohotka, odnosno dobiti ili na unaprjeđenje obavljanja djelatnosti poslodavca, autor ima pravo na posebnu primjerenu naknadu, razmjerno doprinosu kojeg je njegovo autorsko djelo imalo na povećanje dohotka, odnosno dobiti ili na unaprjeđenje obavljanja djelatnosti poslodavca“, elaborirala je, uz napomenu da je cilj oformiti portfelj autorskih djela koji će biti kod naručitelja i poslodavaca kako bi se omogućila što lakša komercijalizacija.
Na radionici su izloženi i primjeri iz prakse, a sudionici su na Q&A dijelu dobili odgovore na konkretna pitanja i dileme koje imaju u svom poslovanju.
