U prvih devet mjeseci 2020. godine u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s inozemstvom Hrvatska bilježi osjetno bolje rezultate u odnosu na isto razdoblje lani. Više izvozimo, manje uvozimo, a takvi trendovi povoljno djeluju na smanjenje vanjskotrgovinskog deficita.
„U prva tri kvartala ove godine deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda smanjen je za čak 27,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, odnosno za 274 milijuna eura. Pokazatelji trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni su dobri, s time da treba uzeti u obzir da je pad uvoza prije svega rezultat otežanog međunarodnog protoka roba u prvom dijelu godine te smanjenja domaće, posebice turističke potražnje zbog pandemije koronavirusa“, istaknuo je predsjednik HGK dr. sc. Luka Burilović.
Uvoz nam je pao za 7,2 posto, na razini od 2,41 milijarde eura, što je smanjenje od 186 milijuna eura. Istovremeno izvoz bilježi rast od 5,6 posto i iznosi 1,67 milijarde eura (povećanje od 88 milijuna EUR). To je rezultiralo i značajnim porastom pokrivenost uvoza izvozom, sa 61 na 69 posto.
Najviše uvozimo meso (10,8 posto ukupnog uvoza), proizvode na bazi žitarica i škroba (8,5 posto), mlijeko, jaja i med (7,9 posto), pića (7,8 posto) te različite proizvode visokog stupnja prerade (7,6 posto). U izvozu su najzastupljeniji žitarice (12,3 posto), različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade (10,1 posto), ribe (8,8 posto), proizvodi na bazi žitarica i škroba (8,2 posto) te duhan i njegove prerađevine (7,4 posto).
Hrvatska i dalje ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni žitarica, riba, uljarica, duhanu i cigaretama te mesnim i ribljim prerađevinama, ali u svim ostalim kategorijama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvarujemo deficit. Najveći deficit prisutan je u razmjeni mesa, voća, mlijeka i jaja, hrani za životinje i povrću.
„Čak i letimičan pogled na strukturu vanjskotrgovinske razmjene jasno govori o tome u kojim proizvodnjama nismo samodostatni, a čiji su proizvodi istovremeno iznimno značajni u strukturi domaće i turističke potrošnje. Radi se o mesu, mlijeku, voću i povrću. Uz problem nedostatne proizvodnje, upravo se ovi sektori nose s velikim konkurentskim pritiskom. Trend rasta izvoza žitarica koji je vrijedan preko 60 milijuna eura i značajan izvoz uljarica govori o strukturnom problemu s obzirom da istovremeno imamo visok uvoz mesa, proizvoda na bazi žitarica i škroba te hrane za životinje“, upozorio je Burilović.
Statistika industrijske proizvodnje govori o padu proizvodnje u prehrambeno-prerađivačkoj djelatnosti, posebice u proizvodnji pića. Podaci za prvih deset mjeseci 2020. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine upućuju na smanjenje volumena proizvodnje od 2,2 posto u proizvodnji prehrambenih proizvoda i čak od 19,3 posto u proizvodnji pića.