Visoki kazneni sud naložio je novo propitivanje zakonitosti financijskog vještačenja na kojem se temelji još nepotvrđena optužnica u slučaju Agrokor protiv bivšeg vlasnika Ivice Todorića i suokrivljenika za štetu koncernu od 1,2 milijarde kuna. Sud je donio rješenje kojim je djelomično prihvatio žalbe 11 okrivljenika i djelomično ukinuo prvostupanjsko rješenje Županijskog suda u Zagrebu, a u ostalom dijelu odbio žalbe okrivljenika.
Visoki kazneni sud (VKS) objavio je da je ukinuo prvostupanjsko rješenje optužnog vijeća zagrebačkog Županijskog suda u dijelu kojim su odbijeni prijedlozi obrane za izdvajanje kao nezakonitog dokaza kombiniranog financijsko-knjigovodstvenog i revizorskog vještačenja. Riječ je o dokumentu koji je izradila poljska podružnica vrtke KPMG, a za koji je država platila 8,6 milijuna kuna. Obrana, s druge strane, tvrdi da je riječ o nezakonitom dokazu jer je na njemu radio i hrvatski ogranak te tvrtke koji je navodno angažirala i kasnija privremena uprava pa sumnjaju u sukob interesa.
VKS ocjenjuje da su u prvostupanjskoj odluci navodi o tome koje su osobe izradile kombinirano vještačenje nejasni i u znatnoj mjeri proturječni. Apelacijski sud je izvijestio da će prvostupanjski sud u ponovljenom odlučivanju otkloniti pogreške na koje je upozoren te da će obrani omogućiti utvrđivanje koje su sve osobe sudjelovale u izradi nalaza i mišljenja.
Priopćenje Visokog kaznenog suda u cijelosti:
"Državno odvjetništvo tereti petnaest okrivljenika da su počinili kaznena djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, krivotvorenja službene ili poslovne isprave, pomaganja u zlouporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju, pomaganja u krivotvorenju službene ili poslovne isprave te poticanja na krivotvorenje službene ili poslovne isprave. Prema optužnici, od 2006. do 2017. lažno su prikazivali financijske rezultate i bolji položaj trgovačkog društva od stvarnog. Riječ je o trgovačkom društvu čiji je predsjednik uprave i većinski vlasnik dionica bio jedan od okrivljenika. Okrivljenici se terete da su sastavljali financijske dokumente s neistinitim sadržajem, lažno prikazivali poslovne rezultate i lažno prikazivali dobit društva. U poslovnim knjigama društva lažno je prikazano stanje troškova, imovine i obveza te neosnovano knjižena privatna potrošnja jednog okrivljenika. Terete se da su te podatke javno objavili i koristili u poslovanju kao obmanjujući izvor informacija o likvidnosti i solventnosti društva. Prema optužnici neosnovano je isplaćivana dividenda (najmanje 627.208.000,00 kuna) jer je u stvarnosti oštećeno trgovačko društvo nagomilalo milijunske gubitke.
Optužnica se, među ostalim, temelji na složenom financijsko-knjigovodstvenom i revizorskom inozemnom vještačenju. Prema podacima u spisu u izradi nalaza i mišljenja sudjelovalo je više pravnih osoba iz više država.
Odlukom Visokog kaznenog suda odbijene su žalbe te je prvostupanjsko rješenje postalo pravomoćno u dijelu kojim su odbijeni prijedlozi obrane za izdvajanje kao nezakonitih dokaza izvještaja neovisnog revizora za 2016. i zapisnika o ispitivanju jednog okrivljenika. Visoki kazneni sud smatra da je pravilno prvostupanjski sud zaključio da nije bilo razloga da se ovi dokazi izdvoje kao nezakoniti dokazi. Taj okrivljenik je ispitan pred državnim odvjetnikom uz sva procesna jamstva te odgovarajuće pouke i uz prisutnost branitelja. Ocjena o prihvatljivosti i vjerodostojnosti izrađenog izvještaja neovisnog revizora ne razmatra se u okviru instituta nezakonitosti dokaza. Ako dođe do potvrđivanja optužnice, to je zadatak raspravnog vijeća prilikom donošenja presude.
Odlukom Visokog kaznenog suda prvostupanjsko je rješenje ukinuto u dijelu kojim su odbijeni prijedlozi obrane za izdvajanje kao nezakonitog dokaza kombiniranog financijsko-knjigovodstvenog i revizorskog vještačenja. Visoki kazneni sud ocjenjuje da u prvostupanjskoj odluci nema razloga o odlučnim činjenicama. Razlozi koji su navedeni su nejasni i u znatnoj mjeri proturječni. To se odnosi na razloge o tome koje su osobe izradile kombinirano financijsko-knjigovodstveno i revizorsko vještačenje. Zbog toga se rješenje ne može ispitati ni u dijelu koji se odnosi na razloge postoje li zakonom propisane okolnosti za izuzeće osoba koje su sudjelovale na izradi nalaza i mišljenja. Te okolnosti su od utjecaja na zakonitost nalaza i mišljenja.
U ponovljenom odlučivanju prvostupanjski će sud otkloniti pogreške na koje je upozoren. Osim toga cijenit će da se strankama, odnosno obrani, u ovom stadiju postupka mora omogućiti utvrđenje koje su sve osobe sudjelovale u izradi nalaza i mišljenja. Jedino tako obrana može doći do relevantnih saznanja potrebnih za utvrđivanje ima li razloga za izuzeće vještaka. O tome ovisi zakonitost nalaza i mišljenja. Nakon toga sud može ocijeniti prihvatljivost i osnovanost takvih zahtjeva odnosno prijedloga. Prvostupanjski će sud, odnosno optužno vijeće, da bi udovoljilo toj obvezi, pri ponovnom odlučivanju provesti suđenje o zakonitosti dokaza. Pri tome će kao svjedoka pozvati osobu koja je potpisala nalaz i mišljenje. Ta osoba će se ispitati kako bi se utvrdili relevantni podaci o ostalim osobama koje su sudjelovale u izradi nalaza i mišljenja. Imena osoba koje su sudjelovale u izradi nalaza i mišljenja ne uživaju u kaznenom postupku zaštitu prema Općoj uredbi o zaštiti osobnih podataka i to zbog potrebe ravnopravnosti oružja koje je sastavnica načela pravičnog suđenja i cilja kaznenog postupka. Ovisno o dobivenim podacima, kao i o daljnjim dokaznim prijedlozima, prvostupanjski će sud utvrdit i na koje se poslove odnosio angažman drugih pravnih osoba. Utvrdit će i kakva je bila priroda prijašnjeg poslovnog odnosa između pravnih osoba koje su sudjelovale u izradi vještačenja i oštećenog trgovačkog društva, odnosno je li ona takve kvalitete da predstavlja osnovu za subjektivni ili objektivni test pristranosti".
Na koga se optužnica odnosi?
Osim Ivice Todorića, optužnicom su obuhvaćeni njegovi nekadašnji najbliži suradnici, među kojima su i sinovi Ante, nekadašnji predsjednik nadzornog odbora te Ivan, nekadašnji izvršni direktor Agrokora.
Optužnicom su obuhvaćeni i izvršni potpredsjednik uprave za financije i kontrolu Tomislava Lučić, izvršna potpredsjednica za strateške poslovne Ljerka Puljić, izvršni potpredsjednik za izvozna tržišta Damir Kuštrak te izvršna potpredsjednica za maloprodaju Piruška Canjuga.
Uz njih, optužnica tereti i bivšeg izvršnog potpredsjednika za strategiju Ivana Crnjca, izvršnog potpredsjednika za hranu Mislava Galića, Todorićevog zeta i nekadašnjeg izvršnog potpredsjednika za prodaju i usluge Hrvoja Balenta. Optužnicom su obuhvaćeni i bivši izvršni direktor u sektoru financija i računovodstva Alojzije Pandžić, direktor interne revizije Marijan Alagušić i nekadašnji izvršni potpredsjednik za tržišta, prodaju i logistiku Ivica Sertić te revizori Olivio Discordia i Sanja Hrustić.
Optužnica za tzv. veliki Agrokor, koja je podignuta u rujnu, ima 459 stranica, a cijeli spis oko 80.000 stranica.
Ivica Todorić je početkom listopada 2020. u tzv. malom Agrokoru nepravomoćno oslobođen optužbi da je svoj nekadašnji koncern s troje suradnika oštetio za 1,25 milijuna eura.
Izvor: HRT
