Povezivanje osnovne mreže prometne infrastrukture s transeuropskim mrežama i koridorima važan je preduvjet za ravnomjeran razvoj svih članica EU. EU stoga kontinuirano ulaže napore da se, usporedno s povećanjem broja članica, omogući izgradnja potrebnih prometnica i integriraju nacionalne mreže prometnica u jedinstvenu Transeuropsku mrežu prometnica (TEN-T). Time bi se uklonila uska grla i povezale udaljenije regije u zajednički sustav prometnica.
U tijeku je revizija TEN-T mreže, gdje Hrvatska ima veliku priliku budući da nije sudjelovala u kreiranju te mreže 2013., što je bila glavna tema jučerašnje 3. sjednice Udruženja luka HGK. Radi se o daleko najvažnijoj prometnoj politici EU. Nužno je da Hrvatska bude dio navedenih mreža kako bi, između ostalog, uspješno mogla koristiti europska financijska sredstva, odnosno aplicirati na EU fondove. Udruženje luka HGK hitno će, putem Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, reagirati kako bi se u novu mrežu uključili svi hrvatski strateški prometni prioriteti.
Komisija je u prosincu prošle godine predložila novu Uredbu, što se direktno reflektira na cijelu Hrvatsku, ne samo na luke. „Uredba definira tri nove mreže – prva su osnovni koridori, druga su tzv. prošireni koridori, a treća je sveobuhvatna mreža. Sve to skupa ima veliki značaj radi gradnje i financiranja. No, u predmetnoj Uredbi položaj Hrvatske nije zavidan, stoga je nužno hitno reagirati“, naglasio je Valter Flego, zastupnik u Europskom parlamentu – Odbor za promet i turizam, Klub zastupnika Renew Europe.
U raspravi tvrtki članica Udruženja naglašeno je i da luke bez željeznice ne mogu opstati. „Željeznica je ključ za razvoj luka“, naglasili su Filip Rogošić, direktor Luke Split i Alen Voloder iz Cemex Hrvatska.
Inače, Hrvatska se nalazi na dva koridora Osnovne prometne mreže, Mediteranskom i Rajna-Dunav. Još je 2016. Europski parlament izrazio nezadovoljstvo što je Luka Rijeka samo na Mediteranskom koridoru, dok su druge konkurentske na dva. Također, postoji i novi koridor Western Balkan, no Luka Ploče nije uključena. Osnovna mreža uključuje samo one strateški najznačajnije dijelove sveobuhvatne mreže i treba biti uspostavljena do 31. prosinca 2030. Odlukom EK od listopada 2013. definirano je devet koridora osnovne mreže. Svaki od njih mora uključivati tri vrste prometne infrastrukture, prolaziti kroz tri države članice i dva granična prijelaza.
