Otvaranje Pelješkog mosta konačno spaja hrvatski teritoriji u jednu cjelinu. Osim što je to naš jasan strateški cilj, ujedno je i cilj EU. Važnost Pelješkog mosta vidi se i u činjenici da su njegovu izgradnju podržale SAD, dominantno financirala EU, izgradila kineska poduzeća uz nadzornu kontrolu hrvatskih institucija i stručnjaka.
Evidentno je kako će Pelješki most dodatno osnažiti ekonomske potencijale Republike Hrvatske, a naglašeno povećati konkurentnost gospodarstva Dubrovačko-neretvanske županije, učiniti Pelješac, Korčulu, Mljet i Lastovo kao i Dubrovnik pristupačnijima. Gužve na graničnim prijelazima s BiH bit će manje, a prometna povezanost i protočnost veća.
Puštanjem u promet Pelješkog mosta i prometnom približavanju krajnjem jugu zemlje, Republika Hrvatska polako zaokružuje mrežu suvremenih prometnica, od prometno izolirane zemlje s manje od 300 kilometara autocesta prije tridesetak godina, danas smo s više od 1300 kilometara autocesta i brzih cesta četvrta najbolja zemlja u EU po broju kilometara na milijun stanovnika.
Otvaranje Pelješkog mosta jedan je u nizu pozitivnih trenutaka ove godine za Hrvatsku. Službeno smo primljeni u euro područje 12. srpnja te ćemo preuzeti euro kao službenu valutu 1. siječnja 2023. Istog bismo dana trebali ući u Schengen prostor. Nije bez razloga da su nam sve tri ključne rejting agencije podigle kreditni rejting na najvišu razinu od stjecanja državne neovisnosti.
Naime, od 1. siječnja 2023. Republika Hrvatska postaje dio institucionalne jezgre Europske unije. Članstvo euro područja i Schengena predstavljaju trajno unapređenje institucionalnog okvira u Hrvatskoj. Dobra i ljudi će se lakše kretati, a euro donosi niže cijene zaduživanja i eliminaciju velike većine valutnih rizika. Euro i Schengen su stoga poticaj investicijama domaćih i stranih poduzeća, snažan vjetar u leđa izvoznicima, a ne manje važno, jasan znak da je Hrvatska vjerodostojan partner NATO saveznicima i privržen član Europske unije.
Na kraju trebamo s ponosom naglasiti da smo sve to postigli kao društvo u trenucima kada je inozemno političko i gospodarsko okruženje vjerojatno najsloženije od Drugog svjetskog rata. Izgradnjom prometnih i energetskih objekata; autoceste, mostovi, LNG terminal u Omišlju, te ulaskom u euro područje i schengenski prostor osiguravamo kapacitete za razvoj ali i spremnost na potencijalne krize. – izjavio je predsjednik HGK Luka Burilović.
