Daljnja kretanja na tržištu nekretnina u Hrvatskoj ovisit će o učinkovitosti provedbe fiskalnih i stambenih reformi te sinergiji između privatnog i javnog sektora, zaključeno je na konferenciji „Tržište nekretnina: očekivanja i izazovi u 2025.“ u organizaciji Motus Medie, koja je okupila vodeće stručnjake iz područja nekretnina, financija i javne politike.
Borislav Vujović, direktor Opereta nekretnina, istaknuo je da, iako je broj transakcija u padu, tržište ostaje stabilno zbog utjecaja stranih ulaganja i niskih kamatnih stopa. Također, naglasio je kako najavljene porezne reforme, uključujući povrat PDV-a, mogu značajno utjecati na cijene rabljenih stanova.
“Svi žele da cijene nekretnina padnu do trenutka kada ih kupe, a nakon toga da što više rastu. Naše najveće bogatstvo upravo je u nekretninama, a željeti da cijene nekretnina padnu znači željeti da nam nacionalno bogatstvo propadne”, rekao je Vujović. Dodao je i da na hrvatsko tržište nekretnina jako utječu stranci jer smo nakon koronakrize dobili velik pritisak stranaca na kupnju.
Na prvom panelu pod nazivom „Što očekujemo od tržišta nekretnina u 2025. godini, što će biti top, a što flop?“ stručnjaci su ponudili zanimljive uvide u buduće trendove na tržištu nekretnina. Vedrana Likan, direktorica Colliersa, naglasila je otpornost hrvatskog tržišta na geopolitičke promjene i istaknula važnost ulaganja u manje razvijene regije poput Like i Osijeka, gdje se već bilježi porast interesa. Branko Papeš, direktor Dogma nekretnina, podsjetio je na dugoročni rast cijena nekretnina, istaknuvši primjer Gorskog kotara gdje su cijene narasle pet puta u posljednjih nekoliko godina, te prognozirao sličan razvoj u Lici i Osijeku.
Ivana Rašić, znanstvena savjetnica i vršiteljica dužnosti ravnatelja Ekonomskog instituta Zagreb, predstavila je analizu priuštivosti stanovanja u Hrvatskoj, ukazavši na činjenicu da prosječan građanin mora štedjeti 17 godina za kupnju stana, što je u skladu s trendovima u velikim europskim gradovima poput Rima i Praga. Očekuje se da će 2025. godina donijeti stagnaciju u broju transakcija, ali i nove prilike u segmentu energetski učinkovitih nekretnina te nekretnina na Jadranu koje ostaju iznimno atraktivne za strane ulagače.
Helena Schmidt, voditeljica hrvatskog ureda Deloittea, predstavila je Analizu poreza i nameta – hoće li se uzlet pretvoriti u potop“. Istaknula je kako će predloženi porezi na luksuzne nekretnine i izmjene Zakona o najmu stanova biti ključni za regulaciju tržišta, dok bi promjene PDV-a mogle olakšati priuštivost stambenih jedinica.
U svom izlaganju Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, predstavio je Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine, naglasivši važnost mjera koje će povećati stambeni fond, uključujući prilagodbu zakonodavstva za poticanje neprofitnih stambenih zadruga.
Drugi panel pod nazivom „Istine i zablude stambene politike“ ponudio je dublji uvid u aktualne izazove i mogućnosti unutar stambene politike. Nenad Panian, gradonačelnik Dugog Sela, govorio je o brzom rastu stanovništva u njegovoj općini dok je Matija Posavec, župan Međimurske županije, istaknuo kako je gušće naseljeno Međimurje pozitivno odgovorilo na stambene izazove kroz lokalne programe i inicijative. Željko Uhlir dodatno je naglasio potrebu za boljom koordinacijom između države i lokalnih vlasti kako bi se osigurala provedba novih zakona koji će podržati povoljno stanovanje.
“Nacionalni plan stambene politike se radi po prvi puta. Uzori su nam bile druge zemlje koje su prolazile kroz te faze. Važno je naglasiti da ne postoje dvije jednake stambene politike u svijetu”, rekao je Uhrl.
Foto: Direktno.hr
