Otvarajući današnju, 92. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na podatke Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj neto plaći za ožujak koja je dosegla 1.448 eura, što je 9,2 posto više nego prije godinu dana. Kada se oduzme inflacija u istom razdoblju, dodao je, prosječna neto plaća realno je porasla za 5,8 posto. Time nastavljamo ići prema zadanom cilju u Programu Vlade da prosječna plaća do kraja ovog mandata dođe do 1.600 eura, kazao je premijer.
Istodobno, medijalna plaća dosegla je 1.200 eura, što je nominalni rast od 10,5 posto u godinu dana, a realni od 7,1 posto.
Također, s jučerašnjim danom broj zaposlenih premašio je milijun i 760 tisuća, što je najveći broj zaposlenih u nekoliko desetljeća.
"Uz stabilno tržište rada, kontinuirani rast plaća, snažan i stabilan rast BDP-a, ispunjavamo cilj naše Vlade, kojem je veliki doprinos dalo naše gospodarstvo, a to je dizanje životnog standarda i hvatanje koraka sa zemljama koje su ušle u Europsku uniju prije nas", poručio je premijer Plenković.
Istodobno, dodao je, vodimo računa o odgovornom upravljanju javnim financijama i fiskalnoj odgovornosti te u tom kontekstu najavio da će danas na sjednici Vlade ministar financija predstaviti Izvješće o izvršenju Državnog proračuna.
Manjak opće države je 2,4 posto, udio javnoga duga u BDP-u smanjen je na 57,6 posto, što je pad od 4,3 posto u odnosu na kraj 2023., a čak od 13,3 posto u odnosu na 2019.
Sva ta makroekonomska i razvojna postignuća prepoznaju i sve tri agencije za kreditni rejting koji je na razini A.
Građani do sada u državne vrijednosnice uložili 8,1 milijardu eura
Istaknuo je i da je jučer predstavljeno, novo, 11. izdanje trezorskih zapisa Ministarstva financija, koje mogu upisivati građani.
U dosadašnjim izdanjima državnih obveznica i trezorskih zapisa bilo je oko 270 tisuća ponuda građana u ukupnoj vrijednosti od 8,1 milijardu eura. Dosad je na ta izdanja isplaćeno oko 290 milijuna eura kamata.
„To znači da smo kamate isplatili našim građanima, a ne institucionalnim, a nerijetko i stranim investitorima u naše obveznice”, zaključio je Plenković.
Od brojnih međunarodnih aktivnosti izdvojio je sastanak na vrhu Europske političke zajednice u Tirani, gdje se sastao i s britanskim premijerom Starmerom, sudjelovanje na inauguracijskoj misi pape Lava XIV. u Vatikanu, sudjelovanje na skupštini Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi te posjet Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i Svjetskoj organizaciji za migracije.
Nastavljamo zajedno raditi na politici ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske
Osvrnuo se i na lokalne izbore koji su održani u nedjelju, čestitajući svim novoizabranim županima, gradonačelnicima i načelnicima, a onima koji se natječu u drugom krugu zaželio je fer i korektnu kampanju.
"Želim da zajedno nastavimo raditi na politici ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske, koja je jedna od okosnica politike naše Vlade", poručio je.
Ta se politika, dodao je, pokazala jako uspješnom i kroz strukturirani dijalog za županijama, gradovima i općinama, te kroz veliki proces funkcionalne i fiskalne decentralizacije, kojima su osigurani veće ovlasti i veća sredstva za jedinice lokalne i područne samouprave.
U subotu je obilježena 80. obljetnica Bleiburške tragedije i Križnog puta komemoracijom na Mirogoju i svetom misom u Maclju.
Odali smo počast žrtvama koje su ubijene na kraju Drugog svjetskog rata bez suđenja i kojima je oduzeto dostojanstvo, kazao je premijer Plenković.
"Demokratska Hrvatska osuđuje sve totalitarne režime, i nacistički i fašistički i komunistički, i teži za povijesnom istinom i za dostojanstvom svake žrtve", poručio je naglasivši kako je posebno važno da kroz obrazovni sustav mlade generacije budu upoznate i s bolnim stranicama hrvatske povijesti.
Očekuje se suglasje oko dva temeljna dokumenta na sjednici Vijeća za obranu
Na sutrašnjoj sjednici Vijeća za obranu, najavio je premijer, raspravljat će se o dva temeljna dokumenta za oblikovanje nacionalne i sigurnosne politike - nacrt Strategije obrane te Dugoročnog plan razvoja Oružanih snaga za razdoblje od 2025. do 2036. godine, koje je Vlada prethodno poslala Uredu predsjednika.
“Sutra ćemo raspraviti ta dva dokumenta. Očekujemo da se o njima postigne suglasje tako da mogu ići u daljnju proceduru usvajanja”, rekao je premijer Plenković.
Istaknuo je da je Hrvatska u procesu zamjene istočne vojne tehnologije zapadnom tehnologijom te da je znatno povećala vojni proračun u proteklim godinama.
“On će već za nešto manje od dvije godine premašiti dvije milijarde eura, a nakon toga će ići i dalje. Pratimo nove rasprave o ciljevima za ulaganja, odnosno izdvajanja za obranu koja se trenutno pregovaraju uoči sastanka NATO-a u Haagu, koji će biti za nešto više od mjesec dana”, dodao je.
Hrvatska prati globalni trend izdvajanja za obranu, trenutno izdvajamo nešto više od 2 posto BDP-a
Podsjetio je i da su nabavljeni višenamjenski borbeni avioni Rafale, da se nastavlja s nabavom helikoptera Black Hawk, a da su od ranije tu helikopteri Kiowa Warriors, oklopna borbena vozila Bradley, sustav protuzračne obrane kratkog dometa Mistral-3, a Hrvatskoj ratnoj mornarici isporučen drugi obalni-ophodni brod “Umag“.
Nabavljamo i najmoderniji tenk Leopard 2A8, bespilotne letjelice Bayraktar, višecijevne pokretne raketne sustave HIMARS, samohodne haubice CAESAR, dodao je, a u tijeku je i modernizacija radarskog sustava i čitav niz ulaganja na koji ćemo posebno posvetiti pozornost u suradnji s hrvatskim obrambenim klasterom i proizvodnjom naoružanja i streljiva u Hrvatskoj.
U svakom slučaju, naglasio je premijer, globalni trend izdvajanja za obranu je nešto što Hrvatska već prati u našim mandatima i nastavit će u tom smjeru, a u ovom trenutku izdvajamo nešto više od dva posto BDP-a za obranu, a za modernizaciju i opremanje oko 30 posto tog novca.
Milijun eura humanitarne pomoći za civilno stanovništvo Gaze
Najavio je da će se danas na sjednici Vlade donijeti odluka o upućivanju humanitarne pomoći za djecu i civilno stanovništvo Gaze u iznosu od milijun eura, putem UNICEF-a, a s obzirom na tešku situaciju u pojasu Gaze.
Od ostalih točaka, izdvojio je Izvješće o radu Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
U tom je kontekstu naglasio da je cilj u Programu Vlade do 2028. uključiti dodatnih 6.000 osoba s invaliditetom na tržište rada.
Od svibnja 2024., dakle u godini dana, već je uključeno oko 2,5 tisuće osoba, što je gotovo polovica od zadanog cilja.
Ministar financija predstavit će Izvješće o napretku u provedbi Nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana Republike Hrvatske za 2024. i 2025. godinu.
To je dokument, pojasnio je predsjednik Vlade, koji je sintetizirao Nacionalni program reformi i Plan konvergencije.
Prosječna plaća dosegla je gotovo 1.450 eura, a broj zaposlenih premašio milijun i 760 tisuća
