Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 30. svibnja prigodnu poštansku marku 25 godina od uvođenja kune. Na markama nominalne vrijednosti 3,10 kuna prikazana je kovanica od jedne kune. Poštanske marke tiskane su u nakladi od 200 000 primjeraka. Autor ovog izdanja poštanskih maraka je Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba, koji je svojim oblikovanjem doradio fotografiju Božidara Bengeza. Marka je izdana u hrvatskom arku od simboličnih 25 maraka i s pet privjesaka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
Na Dan državnosti, 30. svibnja 1994. kune i lipe postale su zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj. To je bio simbol državnosti i suverenosti koji je u optjecaj pustila Narodna banka Hrvatske.
Naziv kuna za trajnu hrvatsku valutu odabran je zbog povijesne uloge krzna kune u hrvatskoj monetarnoj i fiskalnoj povijesti, a za naziv novčane jedinice manje od kune odabran je naziv lipa. Naziv lipa oslanja se na hrvatsko folklorno, književno i povijesno nasljeđe. U početku je kunino krzno služilo kao sredstvo naturalnog plaćanja, a potom i kao obračunska jedinica. Zanimljivo je da se njime tijekom srednjeg vijeka u Slavoniji, Primorju i Dalmaciji plaćao porez nazvan kunovina ili marturina (lat. martur, kuna). Lik kune se od prve polovine 13. stoljeća nalazio na hrvatskom kovanom novcu zvanom banovac.
Ideja o kuni kao novcu u modernom smislu započela je odlukom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana 16. kolovoza 1991. kada je imenovana Komisija za pripremu prijedloga koncepcije monetarnog sustava i izradu novčanica Republike Hrvatske. Komisija je odabrala idejni prijedlog kovanog novca kuna i lipa koji je izradio akademski kipar Kuzma Kovačić te prijedlog novčanica akademskog slikara i grafičara Miroslava Šuteja i prof. Vilka Žiljka, stručnjaka za računalnu grafiku. Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske donio je 29. srpnja 1993. odluku kojom se novčanom jedinicom Republike Hrvatske proglašava hrvatska kuna podijeljena na 100 lipa.
Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 30. svibnja prigodnu poštansku marku 25 godina od uvođenja kune. Na markama nominalne vrijednosti 3,10 kuna prikazana je kovanica od jedne kune. Poštanske marke tiskane su u nakladi od 200 000 primjeraka. Autor ovog izdanja poštanskih maraka je Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba, koji je svojim oblikovanjem doradio fotografiju Božidara Bengeza. Marka je izdana u hrvatskom arku od simboličnih 25 maraka i s pet privjesaka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
Na Dan državnosti, 30. svibnja 1994. kune i lipe postale su zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj. To je bio simbol državnosti i suverenosti koji je u optjecaj pustila Narodna banka Hrvatske.
Naziv kuna za trajnu hrvatsku valutu odabran je zbog povijesne uloge krzna kune u hrvatskoj monetarnoj i fiskalnoj povijesti, a za naziv novčane jedinice manje od kune odabran je naziv lipa. Naziv lipa oslanja se na hrvatsko folklorno, književno i povijesno nasljeđe. U početku je kunino krzno služilo kao sredstvo naturalnog plaćanja, a potom i kao obračunska jedinica. Zanimljivo je da se njime tijekom srednjeg vijeka u Slavoniji, Primorju i Dalmaciji plaćao porez nazvan kunovina ili marturina (lat. martur, kuna). Lik kune se od prve polovine 13. stoljeća nalazio na hrvatskom kovanom novcu zvanom banovac.
Ideja o kuni kao novcu u modernom smislu započela je odlukom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana 16. kolovoza 1991. kada je imenovana Komisija za pripremu prijedloga koncepcije monetarnog sustava i izradu novčanica Republike Hrvatske. Komisija je odabrala idejni prijedlog kovanog novca kuna i lipa koji je izradio akademski kipar Kuzma Kovačić te prijedlog novčanica akademskog slikara i grafičara Miroslava Šuteja i prof. Vilka Žiljka, stručnjaka za računalnu grafiku. Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske donio je 29. srpnja 1993. odluku kojom se novčanom jedinicom Republike Hrvatske proglašava hrvatska kuna podijeljena na 100 lipa.
