Ostaci vikinškog broda, zakopanog ispod velikog broja grobnih nasipa, uz nekoliko velikih kuća izgrađenih u vikinškom stilu, otkriveni su uz pomoć georadara visoke rezolucije 2018. Istraživanja su počela godinu poslije. Pretpostavlja se da je brod bio dug do 24 metra i da potječe iz ranog vikinškog razdoblja, njegov donji dio još je očuvan. Iskapanje će trajati do početka 2021.
- Imamo velika očekivanja. Ipak, ne očekujemo da ćemo pronaći još jedan brod poput poznatog Oseberga, s dobro očuvanom drvenarijom. Puno je podataka skriveno u tlu. Uglavnom su ostali otisci, ali uz modernu tehnologiju možemo brod detaljno rekonstruirati, rekao je Håkon Glørstad, direktor Muzeja kulturne povijesti.
Vikinzi su svoje kraljeve i vođe zakapali u brodovima koje su izvlačili na kopno i ostavljali ispod nasute zemlje. Najnoviji je pronađen na dubini od 50 centimetara. Njegovo otkriće moglo bi baciti novo svjetlo na vikinške srednjovjekovne ekspedicije. Između 8. i 11. stoljeća iz Skandinavije su doprli do Rusije i Istanbula na istoku, Sicilije i Grčke na jugu, Grenlanda i Sjeverne Amerike na zapadu.
Karen Marie Christensen, arheologinja u Sveučilišnom muzeju Tromsø, kaže da postoje zapisi o nasilnim vikinškim napadima diljem Europe.
- Vikinško doba počelo je napadom na jedan samostan 793. godine. Kraj njihova doba označava bitka za Hastings u južnoj Engleskoj 1066. godine, dodaje.
U Norveškoj su dosad pronađeni dobro očuvani ostaci samo triju vikinških brodova. Jedan od njih jest poznati Oseberg, koji potječe iz 820. godine. Riječ je o najvećem iskopanom brodu na svijetu. Devedeset posto hrastovine od koje je načinjen na njemu je izvorno.