Ante Gavranović
Uvođenje eura posljednjih je tjedana jedna od gorućih tema u Hrvatskoj, a priča je dodatno užarila javni prostor nakon što su Hrvatski suverenisti pokrenuli referendumsku inicijativu "Zaštitimo hrvatsku kunu".Njihov cilj je skupiti dovoljan broj potpisa da se raspiše referendum, kako bi na istom hrvatski građani odlučili žele li euro ili ne. Njihovo mišljenje jest da Hrvatska trenutno nije spremna biti dio eurozone.
U Hrvatskoj su se očito diferencirale dvije različite makroekonomske škole u gledanju na ovo strateško pitanje. Dio ekonomista i političara zalaže se za ubrzanu eurizaciju, napuštanje monetarnog suvereniteta zemlje i kune kao nacionalne valute i potpuno priključivanje euro grupaciji. Druga populacija /posebno starijih/ ekonomista, gospodarstvenika i političara zagovara postupno približavanje eurozoni dok Hrvatska ne riješi (još uvijek) velike makroekonomske neravnoteže, umanji visoki javni i privatni dug, podigne konkurentnost ekonomije i postigne fiskalnu stabilnost.
Postupno približavanje zagovara se i radi neizvjesne sudbine samog eura i euro zone koju, kako je poznato, potresaju ozbiljni unutarnji problemi. Dakle, u grupi tzv. realista dominira stav da Hrvatska ponajprije mora dobro „pospremiti“ svoju kuću, spoznati budućnost euro zajednice i definirati svoje mjesto u njoj. Drugim riječima, ni eurorealisti ne isključuju potrebu uključivanja u Europsku monetarnu uniju, ali inzistiraju da se Hrvatska priključi kada za to bude spremna i osigura odgovarajuću poziciju.
Suverenisti se, međutim, ozbiljno suprotstavljaju uključivanju I uvođenju jedinstvene valute. Takosad imamo dva čvrsto suprotstavljena stave: dok se jedni protive novoj valuti koja bi u uporabu trebala ući s 1. siječnjem 2023., drugi itekako zagovaraju njezin dolazak. Odluka Vlade je da Hrvatska euro uvodi već 2023. godine.
Ključni razlog zbog kojeg se zemlje u pravilu odlučuju na uvođenje eura podizanje je šanse za privlačenje investicija kao i povoljnija cijena zaduživanja. Razlike u cijeni zaduživanja za članice eurozone u odnosu na one članice EU koje nisu uvele euro vrlo su značajne.
FacebookTwitterMessengerE-mail
PET RAZLOGA ZA EURO
Među onima koji pozdravljaju uvođenje eura je i Hrvatska narodna banka. HNB JE VRLO PRECIZNO ODGOVORILA NA SVE IZRAZITIJI UPIT: Što ćemo dobiti s novom valutom? 'Hrvatska je započela proces uvođenja eura motivirana značajnim prednostima koje će ostvariti pristupanjem eurozoni. Ekonomske koristi uvođenja eura su znatne i trajne, za razliku od troškova koji su mali i jednokratni', poručuju iz HNB-a.
Slijedom toga, HNB navodi pet razloga zašto je dobro da se u Hrvatsku uvede euro.
Uvođenjem eura nestat će valutni (tečajni) rizik
Najveća korist za hrvatsko gospodarstvo nedvojbeno je eliminacija valutnog rizika kojemu su sada izloženi mnogi građani i poduzeća, ali i sama država. Ako građanin otplaćuje kredit s valutnom klauzulom u eurima, visina mjesečnog anuiteta kredita iskazana u kunama varirat će ovisno o kretanju tečaja kune prema euru. U slučaju izraženijeg slabljenja tečaja kune (deprecijacije), visina mjesečnog anuiteta kredita snažno će se povećati, što znači da će se raspoloživi dohodak građanina smanjiti. Nakon uvođenja eura taj rizik više neće postojati jer će kreditne obveze građana i njihovi prihodi biti u istoj valuti – u euru, kažu iz HNB-a.
Nakon uvođenja eura Hrvatska će biti otpornija na financijske krize
Uvođenjem eura smanjit će se makroekonomska ranjivost Hrvatske, a banke i država dobit će pristup dodatnim izvorima financiranja – kod Europske središnje banke, odnosno Europskog mehanizma za stabilnost – zbog čega će Hrvatskoj biti lakše nositi se s financijskim i gospodarskim krizama u budućnosti.
Smanjit će se kamatne stope
Kada neka država uvede euro njezina ranjivost se smanjuje, a kreditni rejting povećava, što joj omogućuje povoljnije uvjete zaduživanja na međunarodnim financijskim tržištima.
Drugim riječima, kamatna stopa po kojoj se država zadužuje na međunarodnim tržištima smanjuje se nakon uvođenja eura. Smanjenje kamatnih stopa na dug države u pravilu se prenosi i na kamatne stope koje banke zaračunavaju poduzećima i građanima. Dodatan razlog zašto se može očekivati smanjenje kamatnih stopa na kredite banaka je činjenica da će se troškovi regulacije za banke zamjetno smanjiti uvođenjem eura. Zahvaljujući nižim troškovima banke će biti u mogućnosti ponuditi kredite po nižim kamatnim stopama.
Smanjit će se transakcijski troškovi
Nakon uvođenja eura više neće biti potrebe za transakcijama zamjene kuna za eure i obratno. Time će profitirati poduzeća koja intenzivno sudjeluju u međunarodnoj razmjeni, ali i građani koji putuju u članice eurozone. Eliminiranje troškova mjenjačkih poslova pogodovat će i sektoru turizma. Naime, gosti iz europodručja koji ostvaruje 2/3 ukupnih turističkih noćenja u Hrvatskoj nakon uvođenja eura moći će jednostavnije plaćati i uspoređivati cijene, što će dodatno poboljšati položaj Hrvatske kao turističke destinacije.
Životni standard građana će se povećati
Uvođenjem eura povećat će se otpornost, efikasnost i konkurentnost gospodarstva, što bi u srednjem roku trebalo rezultirati rastom životnog standarda hrvatskih građana. Iskustva drugih država pokazuju da su takva očekivanja opravdana.
Najžešći protivnici eura u Hrvatskoj: 5 glavnih razloga zašto
Protivnici uvođenja eura smatraju da Hrvatska trenutno nije spremna biti dio eurozone te žele da o uvođenju eura odluče - hrvatski građani. Njihov cilj je skupiti dovoljan broj potpisa da se raspiše referendum, kako bi na istom hrvatski građani odlučili žele li euro ili ne. Evo i pet razloga zašto se protive uvođenju Eura u Hrvatsku.
Euro je korak prema sve većoj nedemokratskoj federealizaciji
Euro je počeo kao zajednička valuta, a pretvorio se u instrument federalizacije EU koji koriste neizabrani birokrati u Bruxellesu i Strasbourgu kako bi provodili svoju volju koja nije došla od birača i nikome nije jasno čije interese zastupa. Želimo državu u kojoj narod odlučuje o svojoj sudbini i sudbini svoje domovine. Ovaj referendum je jedan od načina vraćanja demokratskih procesa u ruke naroda kako bi imali pravo odlučiti o tome što želi, poručuju Suverenisti.
Nestabilnost Europske unije
EU više nije unija prijatelja, nego unija sile. Institucije Europske unije svakim danom pokazuju sve veću selektivnost u svom odnosu prema državama članicama. Ne prihvaćanje različitosti država članica i njihovog legitimno izabranih vlada sve je očitija. Različitosti država članica nose snagu, a uniformnost slabost. Kada bi jednoumlje funkcioniralo onda bi SSSR danas vladao svijetom. Europskom unijom sve više vladaju birokrati koji ne prihvaćaju različitosti i to vodi općoj nestabilnosti EU. Mi ne želimo biti dio slabosti nego dio snage EU, rezoniraju.
Ekonomska i nacionalna snaga
Jaka ekonomija znači i jaku naciju. Hrvatska ekonomija mora biti samostalna, slobodna i temeljiti se na vlastitoj proizvodnji. Danas se ekonomija Hrvatske temelji na turizmu i državnom sektoru. Više ličimo na bivše Francuske i Britanske afričke kolonije nego na samostalnu, modernu europsku naciju. Dok god Hrvatska ne promjeni svoje gospodarstvo, stvori uvjete za više ekonomskih sloboda i ne promjeni odnos prema onima koji stvaraju nećemo biti spremni za Euro, kažu.
Ekonomske slobode i suverenost
Euro je valuta koja ima sve karakteristike njemačke ekonomije i koja radi sve što odgovara Njemačkoj i velikim državama. Kada je izbila kriza eura 2012., Grčka kao jedna od manjih država članica bila je zgažena. Danas, iste ekonomske politike koje su zabranjivane Grčkoj, opće su prihvaćene. Mi u Hrvatskoj ne želimo gledati grčki
scenarij. Ne želimo da nam netko nameće ekonomske politike koje će dugoročno biti loše za Hrvatsku, smatraju protivnici eura.
Buduće ekonomske politike
Monetarna politika se vodi na razini Europske unije, a mi smo mala i osjetljiva ekonomija bez velikog utjecaja na ekonomiju EU. Buduće odluke koje će se donositi na razini EU neće imati u vidu zaštitu hrvatske ekonomije i gospodarstva. Smatramo da zbog toga moramo imati ekonomiju koja je snažna, suverena i koja je u službi hrvatskog naroda, a to se ne može postići uvođenjem eura u ovom trenutku, zaključuju Suverenisti.
Dobro je I korisno da se o uvođenju eura raspravlja argumentima. Iako u javnosti, upravo pod protiskom suverenista, prevladava mišljenje da je uvođenje eura većim dijelom političko, a manje ekonomsko pitanje, argumenti pobornika uvođenju čine se jačima. Za Hrvatsku više i nije pitanje da li nego kada i pod kojim uvjetima ćemo se pridružiti eurozoni. Pri tome, zapravo, više nije upitno da li Hrvatska treba provoditi reforme da bi bila spremna za to. Reforme, one prave i stvarne, treba osmisliti I provesti što prije. One su imperativ naše razvojne politike, a eurozona je dugoročni projekt. Nadajmo se, u korist hrvatskoga gospodarstva, ali I svih stanovnika “lijepe naše”.
