Ante Gavranović
Piše: Ante Gavranović
Već smo gotovo deset godina članovi Europske unije i za to vrijeme postignuti su zaista veliki rezultati, prvenstveno sredstvima koja povlačimo upravo iz EU. Saldo uplaćenih i dobivenih sredstava je debelo u našu korist, pa time otpadaju brojne, često neutemeljene kritike kako nam ulaz u EU nije donio očekivane koristi. Sve relevantne analie pokazuju da oko 80 posto svih ulaganja u posljednjih šest godina dolazi upravo iz sredstava EU. Mnoge investicije, napose infrastrukturne u pojedinim područjima, uopće ne bi mogle ni započeti bez toga.
Ono što stanovništvo pritom smeta je činjenica da zaostajemo u rastu, a napose u standardu kvalitete života za ostalim zemljama ove Zajednice i da sm u mnogim elementima na samom dnu. Ukupni resursi Hrvatske - pokazalo se to ranijih godina – omogućavaju brži, ujednačeniji razvoj, a time i višu kvalitetu života.
Nije stoga na odmet ponovno ( i uvijek iznova) upozoravati na PREDUVJETE ZA USPJEH GLOBALNOG EKONOMSKOG UREĐENJA ZASNOVANOG NA SOCIJALNOM TRŽIŠNOM GOSPODARSTVU, koje je osnova našeg ekonomskog sustava. Zašto? Dojma sam da smo se u nekim od tih preduvjeta malo pogubili i izgubili kompas, pa stvari ne idu onim tijekom koji je zacrtan i koji bi pridonio onom što ljude ipak najviše zanima: KAD i KAKO će se povećati njihov životni standard?
Ugoze suvremenih nepovoljnih kretanja
Sve veće gospodarsko i političko preplitanje u mnogim zemljama svijeta dovelo je do većeg rasta i konkurencije koja poboljšava mogućnosti obrazovanja, jača socijalnu infrastrukturu i smanjuje siromaštvo. Unatoč tome, mir, sloboda i pravda su ozbiljno, čak sve više ugroženi. Neravnomjerna raspodjela dobiti u svijetu (a to je slučaj i u nas) dodatni je razlog sve veće političke i socijalne napetosti. Trenutna financijska, gospodarska, a napose energetska kriza stvaraju sve veće napetosti – političke, socijalne i ekonomske. Nagli porast svih inflatornih kretanja, prekida lanaca dobave, pomanjkanje potrebne radne, napose stručne radne snage, demografska nepovoljna kretanja u gotovo svim zemljama EU i neumoljive klimatske promjene (suša, toplinski udari, poplave, nagle promjene vreneskh uvjta) unose dodatni nemir. Jednostavno, nisu stvoreni uvjeti za ostvarivanje bilo kojega oblika blagostanja.
Jasno je da se time ne možemo miriti, jer to ugrožava naš način života. Za to je potrebno zajedničko zalaganje za održivi poslovni i ukupan razvoj. Potreban nam je međunarodni konsenzus koji omogućava blagostanje, socijalnu pravdu i održivi poslovni razvoj na temeljima zajedničkih načela i vrijednosti. Pri tome pozitivni učinci globalizacije ne smiju ni u kriznim vremenima biti ugroženi nacionalnim ili regionalnim protekcionizmom. Dobrobit zajednice, demokracija i nepovredivost ljudskog dostojanstva temelji su na kojima je zasnovan takav konsenzus – uzimajući u obzir kulturne i društvene specifičnosti. Međutim, spomenuti nepovoljni učinci nameću drukčija rješenja i briga o samodostatnosti postaje vrlo prisutna u našoj svakodnevici. Hoće li ugroziti povoljne temelje globalizacije? Hoće li se pronaći potrebni mehanizmi koji smanjuju nepovoljne učinke u sukobu borbe za suverenitet i globalna kretanja?
Smjernice za blagostanje, socijalnu pravdu i održiivi razvoj
Polazna točka svih razmišljanja i djelovanja je da solidarnost i subsidijarnost predstavljaju osnovna načela. Solidarnost osigurava legitimitet tržišnom gospodarstvu kroz njegovu okrenutost prema općoj dobrobiti. Subsidijarnost stvara i garantira prostor za vlastitu odgovornost i vlastitu inicijativu. No, načela se postavljaju u idealno zamišljenim uvjetima. Čim stvari krenu u nekom nepoželjnom pravcu (a danas imamo upravo takvo stanje), pronalaze se razlozi i mogućnosti da se smjernice ne provode ili se provode samo djelomično. Vidimo i ozbiljne pokušaje nacionalnog protekcionizma, koji privremeno može biti učinkovit, ali na dulju stazu sigurno ne pridonosi koheziji EU.
Podsjetimo se ipak o kojim smjernicama se radi i pokušajmo ih se u što većoj mjeri pridržavati odnosno vratiti u normalno stanje.
Okviri pravne države
Funkcionalan, pouzdan i demokratski legitiman pravni sustav temelj je učinkovitom i održivom poslovanju. On stvara preduvjete za učinkovito gospodarstvo, učinkovitu državnu upravu koja je u službi građana kao i za poštovanje načela rada dobre vlade. Preko regulatornih elemenata i dosljednog nadzora kontrolira se poštovanje, a kažnjava se kršenje pravila. Sve to nije samo sebi cilj. Pravila su potrebna kako bi, zbog gospodarstva zasnovanog na konkurenciji, decentralizirano ponašanje u konkurenciji imalo za posljedicu društveno politički korisne rezultate.
Vlasništvo i zapošljavanje
Učinkovita gospodarska struktura okrenuta prema održivosti mora biti utemeljena na privatnom vlasništvu koje pravo raspolaganja dobrima stavlja u ruke privatnih preduzetnika i kućanstava. Privatno vlasništvo pruža odlučujući poticaj ostvarenju prihoda kroz rad i predstavlja temelj inovativnog poduzetništva. Samo je gospodarsko uređenje zasnovano na privatnom vlasništvu u stanju osigurati sigurno zaposlenje. Na toj osnovi mogu nastati vlastita odgovornost i inicijativa bez kojih su nezamislivi učinkovito korištenje vlastitih potencijala, obrazovanje, inovacije, rast i blagostanje. Privatno vlasništvo je karakteristika uređenja utemeljenog na konkurenciji u kome mnoštvo malih i srednjih poduzetnika svojim osobnim vlasništvom odgovara za svoje poslovne aktivnosti. Imovina nosi sa sobom i društvenu obvezu. Korištenje imovine mora istovremeno služiti na dobrobiti zajednice. To osigurava odmjereno, održivo poduzetničko ponašanje i sprječava jednostrano i kratkoročno stremljenje isključivo prema ostvarenju prihoda.
Konkurencija kao osnova
Uređenje zasnovano na konkurenciji i slobodnom formiranju cijena na svjetskoj razini omogućava optimalnu raspodjelu sredstava kojih nema dovoljno. Učinkovita konkurencija predstavlja motor održivog poslovanja. Ona potiče učinkovitost i napredak, jača odgovorno ponašanje i sprječava nastanak poduzeća koja imaju preveliku moć na tržištu. Za uređenje zasnovano na konkurenciji potrebna su nacionalna i međunarodna otvorena tržišta kao i kontrola tržišne zastupljenosti i koncentracije na tržištu koju provode država i zajednice država. Konkurencija je zasnovana na principu učinkovitosti i istih mogućnosti za sve.
Primjena principa odgovornosti
Sloboda konkurencije uvjetuje primjenu načela odgovornosti kako bi se učinkovitost u konkurenciji povezala s odgovornošću svakog pojedinačnog sudionika. Šanse za dobit stimuliraju konkurenciju. Osobna odgovornost za gubitak ograničava neodgovorno i pretjerano riskantno poslovanje.
Stabilnost gospodarskih okvira
Uređenje zasnovano na tržišnom gospodarstvu zahtijeva dugoročnu ekonomsku politiku i što je moguće veću makro-ekonomsku stabilnost. To posebno važi za nacionalna i međunarodna financijska tržišta. Investicije i dugoročne potrošačke odluke podrazumijevaju postojanje povjerenja u stabilne okvirne uvjete. U to pripada i izbjegavanje protekcionističkih mjera kao i financijske politike koja je okrenuta samo kratkoročnim nacionalnim ekonomskim ciljevima i kratkoročnom rastu.
Država stavlja na raspolaganje javna dobra
U uređenju zasnovanom na tržišnom gospodarstvu država mora staviti na raspolaganje javna dobra ukoliko tržište nije u stanju ili je nedovoljno u stanju ta dobra staviti na raspolaganje. Učinkovita infrastruktura, osnovne obrazovne mogućnosti i pristup sveobuhvatnom zdravstvenom osiguranju područja su u čijem organiziranju država mora sudjelovati. Država u posebnoj mjeri mora sudjelovati u zbrinjavanju socijalno ugroženih slojeva, iako utjecaj države mora biti ograničen.
Solidarnost i socijalna sigurnost
Gospodarski rast olakšava borbu protiv siromaštva. Tržišno gospodarstvo ne može spriječiti nastanak razlika u ostvarenju prihoda i slabiji uspjeh dijelova stanovništva. U tržišnom gospodarstvu stoga su potrebni sustavi socijalne sigurnosti koji imaju široko djelovanje i ne krše pravila tržišnog gospodarstva, zatim mehanizmi regionalnog ujednačavanja razlika kao i poreski sustav zasnovan na prihodima kako bi se osigurao socijalni mir i omogućilo odgovarajuće sudjelovanje širokih slojeva stanovništva u gospodarskom i društvenom razvoju.
Stimulativni porez
Za financiranje državnih troškova potreban je u tržišnom gospodarstvu stimulativni sustav davanja. Porezi ne smiju biti takvi da umanjuju poticaj za postizanje boljih rezultata ili da vode prema pogrešnoj raspodjeli sredstava.
Održivost
Svaki gospodarski sustav mora biti mjerljiv po svojim dugoročnim rezultatima. Održivost je u ekološkom, socijalnom i fiskalnom smislu jedan od najznačajnijih kriterija uspjeha i predstavlja izraz pravednog odnosa prema svim generacijama. Pravno uređenje zasnovano na odgovornosti i jamstvu jača održivost. Posebno aktivna politika zaštite klimatskih uvjeta predstavlja ekonomsku i moralnu obvezu osiguranja prirodne osnove za život budućih generacija
Politika otvorenih tržišta
Nacionalni individualizam ne predstavlja rješenje krize već je upravo suprotno: takvo ponašanje može samo pogoršati učinke ekonomske krize na svjetskom nivou. Odlučujuća je koordinirana politika otvorenih tržišta kao i poštovanje fer pravila. U borbi protiv protekcionizma i ekonomskog nacionalizma moraju se jačati relevantne međunarodne institucije.
Otvorenom i globalnom gospodarstvu potrebni su međunarodni okviri. Načela i pravila, koji su se na nacionalnom i europskom nivou pokazali kao uspješni u okviru ekonomskog i vrjednosnog poretka okrenutog prema socijalnom i tržišnom gospodarstvu, moraju biti primjenjivani i na međunarodnom nivou. Ta načela povezuju slobodu i odgovornost u korist svih. Posebno na području financijskih tržišta oni moraju biti poboljšani i u trgovinskom uređenju na svjetskom nivou moraju biti ojačani. Neophodno je proširenje legitimacije, funkcionalnosti i produbljene suradnje međunarodnih institucija kao i stvaranje integrativnih foruma za suradnju. Pouzdan pravni sustav i demokratsko uređenje zasnovano na subsidijarnosti predstavljaju osnovu za to. Politička konkurencija i političko sudjelovanje kod nacija potiču gospodarski razvoj i stabilnost međunarodnog društvenog i gospodarskog poretka. Nužno informiranje kroz neovisne medije i udruge može biti omogućeno samo u jednom takvom uređenju. Konsenzus i odlučnost političkih, gospodarskih i društvenih aktera da rade na ujednačavanju interesa u nacionalnim i međunarodnim okvirima predstavljaju preduvjet za ostvarenje „blagostanja za sve”.
Upravo u vremenu ozbiljnih poremećaja na tržištima, gubitku nade u bolju budućnost i sve većem nezadovoljstvu stanovništva trebali bismo realno i bez stranačkog navijanja promisliti kako se odnosimo prema pojedinim navedenim elementima. Što ćemo im se više približititi – a ima uvjeta da se to učini – stvarat će se i više prostora za istinsko blagostanje. Hrvatska može i mora bolje!
