Ante Gavranović
Posljednjih mjeseci razvila se živa polemika oko toga je li hrvatski turizam preskup. Govorilo se uglavnom o cijenama, ali ne i u srži polemike: pokazuje se da cijena nije više presudni čimbenik, nego je sve naglašenije vezana uz kvalitetu smještaja, prehrane, svih usluga. Uglavnom, turisti sve više traže usklađenost cijene i kvalitete, pri čemu ovaj drugi faktor uglavnom presuđuje.
„„U ovim danima oštrog oporezivanja, tajanstvenih računovodstvenih metoda, ludovanja inflacije i nesređene politike, možda je kvaliteta zadnja šansa koju imamo da stvorimo zaradu kojom se može upravljati“ kaže, između ostalog, Philip B. Crosby u svojoj knjizi „Kvaliteta je besplatna“. Osnovna poruka knjige identična je naslovu, tj. kvaliteta jest besplatna, ali ono što u naslovu nije navedeno je činjenica kako kvaliteta nije poklon koji dolazi bez napora i brige svih odgovornih osoba te zaposlenika neke organizacije ili tvrtke, a upravo su načini realizacije, usmjeravanja, oblikovanja i provođenja takvih aktivnosti ono čime se bavi autor u ovoj knjizi. Načelo „nedostatci nula“ je po autoru temeljno načelo i jedino moguće prihvatljivo mjerilo kontrole, osiguranja i upravljanja kvalitetom bilo koje organizacije pa je traženje odgovora na pitanje zašto trošiti vrijeme u otkrivanju, popravljanju i sređivanju grešaka, a ne na poduzimanju radnji kako do istih ne bi došlo, jedan od ključnih zadataka kojima se autor bavi u ovoj knjizi.
Ova misao dolazi u pravo vrijeme – vrijeme otrežnjenja vezano uz turizam i turistička kretanja. Na nedavno održanom londonskom sajmu turizma WTM pružen je uvid u najnovija istraživanja tržišta (Reiseanalyse i Europska putnička analiza) koja pokazuju da dolazi do ozbiljnih promjena. Ovo je prva godina da je tržište za sljedeću godinu reklo da će glavni motiv za odabir destinacije biti odnos cijene i kvalitete. To je ozbiljno upozorenje za sve receptivne zemlje, posebno one na Mediteranu, uključivo i Hrvatsku.
Naime, hrvatski turizam nalazi se na točki preokreta kada su godine rasta hrvatskog turizma iza nas. Sada slijedi nova era - era upravljanja turizmom, a ona znači da se neke stvari moraju suštinski mijenjati.
„Sada je pred nama razdoblje značajnih izazova da još konkretnije upravljamo turističkim procesima i da Hrvatska ostane na vrhuncu i konkurentna, i da bude zemlja koju će sve više ljudi percipirati za cjelogodišnji turizam. Više ne pratimo turistički promet kao rezultat turističkog uspjeha. Nekad je potrebno dati takve poruke da ljudi shvate da prelazimo u novu eru. Iza nas je era rasta koja je dominirala zadnjih 25 godina. Sada smo došli u situaciju gdje iz ere rasta prelazimo u eru održavanja uspjeha - istaknuo je ministar turizma i sporta Tonči Glavina na Danima hrvatskog turizma.
Što smo učinili u pogledu kvalitete?
Hrvatska je 2015. imala na raspolaganju 1,029.312 postelja, od čega u hotelima 135.322 i 575.428 postelja u domaćinstvima. Preostali broj postelja odnosio se na druge oblike smještaja. Broj postelja u hotelima činio je 13,1 posto ukupno raspoloživih smještajnih kapaciteta. Ukupno je bilo 671 hotel, od čega 33 s pet zvjezdica, 243 s četiri zvjezdice, 315 s tri zvjezdice i 76 s dvije zvjezdice.
Pogledajmo strukturu ponude smještaja u 2023. Hrvatska turistička ponuda ukupno raspolaže s 1,267,924 postelje, od čega u hotelima 127.363 ili (samo) 10 posto. Povećao se broj hotela s pet i četiri zvjezdice (57 odnosno 354), smanjio broj hotela s tri i dvije zvjezdice (298 odnosno 30). Činjenica je da u hotelima i aparthotelima imamo manje raspoloživih smještajnih mogućnosti nego prije deset godina (127.363 prema 135.322 postelje). Udio ponude hotela opada. Međutim, broj postelja u domaćinstvima porastao je na 789.829 i u ukupnoj ponudi čini 62,2 posto.
Dakle, mi smo od 2015. do danas na tržište stavili 214.401 novih ležajeva u domaćinstvima. Samo od 2023. godine do danas smo stavili na tržište preko 46 tisuća novih ležajeva. Nemamo podatke o kategorizaciji ležajeva u privatnom sektoru. Podatci eVisitora pokazuju da broj gostiju u toj kategoriji i turista općenito raste, ali puno sporije u odnosu na tu hiperinflaciju ponude. Podrobniji podatci govore da je ove godine oko 40 posto ponuđenih kapaciteta u domeni privatnog smještaja ostalo nepopunjeno. To turizmu u nas daje novu dimenziju. Apartmanizacija, kojoj se ne sagledava kraj, ozbiljno ugrožava naš imidž i prijeti da „režemo granu na kojoj sjedimo“. Istodobno, pokazatelji potvrđuju da se nismo puno pomakli u pogledu kvalitetnije ponude, napose u hotelima, što baca sasvim drukčiju sliku na stvarnu uspješnost turizma.
Rastu zahtjevi za kvalitetom usluga
"U glavnom dijelu turističke sezone više nemamo i ne trebamo tražiti nikakav prostor za rast jer to definitivno ne ide s politikom održive turističke destinacije. Ljudi često griješe kad misle da je održivost vezana samo za prostor. Održivost je jednako tako važna za kvalitetu života. Mi se ne smijemo dovoditi u situaciju da naši sugrađani osjećaju teret turizma i da imaju dojam da im turizam kvari i osporava njihovu kvalitetu života", ističe ministar Glavina.
Budućnost hrvatskog turizma je u traženju svojevrsne ravnoteže odnosno suživotu turizma i kvalitete života domicilnog stanovništva, a općenito u porastu brige za kvalitetu ukupne ponude. Prihvaćena je spoznaja da se kvalitetan turizam ne može prakticirati bez čvrste podrške sviju onih koji žive od turizma i ponude zasnovane na kvaliteti usluga, pri čemu je naglasak sve više na kvaliteti. Za sva buduća kretanja u turističkom gospodarstvu primaran je, dakle, odnos kvalitete i cijena. U kojoj mjeri ćemo kroz novu strategiju turizma uspjeti nametnuti to kao fokus interesa ovisit će i sva buduća kretanja.
